Prema proračunima njemačkog ekonomiste Janisa Klugea, Rusija je u prvoj polovini 2026. godine iz federalnog budžeta izdvojila rekordnih 44 posto sredstava za vojsku. Kluge, zamjenik šefa istraživačke grupe za Istočnu Evropu i Evroaziju pri njemačkom Institutu za međunarodne i sigurnosne poslove, koristio je podatke ruskog Ministarstva finansija.

Direktna vojna potrošnja dostigla je 10,7 biliona rubalja, što je oko 115 milijardi eura ili 125 milijardi dolara, uz rast od 30 posto u odnosu na isti period 2025. godine. To je činilo 10,5 posto ruskog BDP-a i 57,3 posto prihoda federalnog budžeta, prenosi specijalizovani vojni sajt Defense Blog. Drugim riječima, više od polovine svake rublje prikupljene kroz poreze i druge prihode išlo je za rat.

Najveći dio povećanja dolazi iz tajnih budžetskih stavki čiji sadržaj Kremlj ne otkriva. Ruskim zakonom o budžetu za 2026. godinu za ta izdvajanja predviđeno je 11,6 biliona rubalja (oko 125 milijardi eura) za cijelu godinu, ali je država već nakon šest mjeseci potrošila više od 8,4 biliona rubalja (oko 90 milijardi eura). Budžetski dokumenti ukazuju da se oko 85 posto tajnih izdvajanja odnosi na vojne potrebe, što je Kluge ranije naveo na osnovu podataka iz prethodnih kvartala.

Udeo vojske u federalnom budžetu neprekidno raste od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Klugeovi podaci pokazuju da je vojna potrošnja u prvoj polovini 2018. iznosila 24,5 posto federalnih izdataka, da bi 2020. i 2021. pala na oko 20 posto. U prvoj polovini 2023. dostigla je 29,6 posto, zatim 36,6 posto u 2024. i 39,3 posto u 2025., da bi ove godine skočila na 43,8 posto. Javno objavljena vojna potrošnja u istom periodu ostala je relativno stabilna, između 11 i 15 posto budžeta, dok je gotovo sav rast došao iz tajne kategorije koja sada čini gotovo dvije trećine ukupnog vojnog budžeta.

Ukupna direktna vojna potrošnja iz saveznog budžeta od početka rata sada iznosi 57,1 bilion rubalja, što je otprilike 615 milijardi eura ili 666 milijardi dolara, prema Klugeovim proračunima. U taj iznos nisu uračunati troškovi izvan federalnog budžeta, poput regionalnih izdvajanja za bonuse za regrutaciju i naknade porodicama poginulih i ranjenih vojnika.

Samo u prvom kvartalu 2026. vojna potrošnja iznosila je 5,9 biliona rubalja (oko 64 milijarde eura), što je bio rekord i rast od 30 posto u odnosu na prvi kvartal 2025. Tajna izdvajanja porasla su 43 posto u istom periodu. Kluge je kasnije iznio tehničku primjedbu na veličinu tog rasta, ističući da su tajna izdvajanja krajem 2025. bila neobično niska, dok je ukupna budžetska potrošnja u decembru naglo pala u odnosu na godinu ranije.

Prema njegovoj ocjeni, to bi moglo značiti da je dio potrošnje planiran za 2025. odgođen za 2026., djelimično kako bi vlada izbjegla prekoračenje prošlogodišnjeg cilja za budžetski deficit. Rast vojne potrošnje dogodio se u vrijeme slabljenja ruskih prihoda od nafte i gasa, koji su historijski bili temelj federalnog budžeta.

Prema Klugeovim podacima, prihodi od nafte i gasa u prvom kvartalu pali su 45 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Pad je povezan sa zapadnim sankcijama na izvoz ruskih energenata i jačom rubljom, koja smanjuje vrijednost nafte u rubljama. Prihodi koji ne potiču od nafte i gasa porasli su oko sedam posto, ali to nije bilo dovoljno da pokrije manjak. U prvom kvartalu vojna potrošnja bila je jednaka otprilike dvije trećine ukupnih prihoda federalnog budžeta.

Bloomberg je odvojeno izvijestio da su ruski zvaničnici iz Ministarstva finansija privatno rekli predsjedniku Vladimiru Putinu da sadašnji nivo ratne potrošnje postaje neodrživ. Klugeovi proračuni temelje se na objavljenim podacima ruskog Ministarstva finansija o izvršenju budžeta, koje ono redovno objavljuje, iako ne otkriva detalje o konačnom trošenju tajnih sredstava. Kluge je upozorio da se potrošnja obično smanjuje u drugom i trećem kvartalu, pa bi udio BDP-a izdvojen za vojsku na kraju godine mogao biti manji od projekcije zasnovane na prvom kvartalu, iako ukupni iznosi u rubljama mogu nastaviti obarati rekorde.