Prema pisanju portala EUalajv, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 4. augusta zakon pod nazivom “O privremenim restriktivnim mjerama protiv lica koja se nalaze van Ruske Federacije i izbjegavaju izvršenje kazne”, koji je odmah stupio na snagu po objavljivanju.

Ovaj propis se primjenjuje na sve osobe izvan Rusije koje su osuđene po bilo kojoj odredbi Krivičnog zakonika, kao i na one protiv kojih su donesene pravosnažne administrativne odluke po politički osjetljivim osnovama, uključujući “diskreditovanje” oružanih snaga, kršenje pravila o statusu “stranog agenta”, učešće u “nepoželjnim organizacijama”, pozive na uvođenje sankcija Rusiji ili osporavanje njenog teritorijalnog integriteta.

Kako portal ističe, vlasti ove odredbe redovno koriste protiv antiratnih aktivista, nezavisnih novinara i opozicionih ličnosti koji su napustili zemlju nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Ministarstvo pravde će voditi poseban registar takvih osoba, a glavni tužilac ili njegov zamjenik imaće ovlasti da dodaju imena na listu.

Nakon upisa u registar, osoba se suočava s mjerama poput zamrzavanja bankovnih računa u Rusiji i blokiranja aplikacija za elektronsko bankarstvo i transfer novca, zabrane prodaje ili prijenosa imovine i vozila (uključujući i putem punomoćja), zabrane korištenja državnog portala za usluge i elektronskih potpisa, te uskraćivanja većine konzularnih usluga u inostranstvu, uključujući izdavanje ili obnavljanje međunarodnih pasoša (jedini izričiti izuzetak je izdavanje potvrde kojom se potvrđuje da je osoba živa).

Među mjerama je i nemogućnost registracije kao preduzetnik ili samozaposleni radnik, dobijanja kredita, primanja državnih davanja ili ovlašćivanja drugih lica da djeluju u njihovo ime.

Pravni stručnjaci organizacije za zaštitu ljudskih prava Prvi odsjek ocijenili su da kumulativni efekat ovih mjera predstavlja “efektivno oduzimanje državljanstva” ili “građansku smrt”: država zadržava mogućnost da osobu krivično goni i zahtijeva od nje poštovanje zakona, dok joj istovremeno oduzima praktična prava koja su inače povezana s ruskim državljanstvom.

Stotine hiljada Rusa napustile su zemlju nakon 24. februara 2022. Konzervativne procjene navode da ih je oko 650.000 i dalje u inostranstvu; šire procjene broja onih koji su otišli (uključujući i privremene odlaske) kreću se od 800.000 do više od milion ljudi.

Najveći pojedinačni talas odlazaka – nekoliko stotina hiljada ljudi, prema nekim procjenama između 300.000 i 400.000 u sedmicama nakon 21. septembra 2022. – uslijedio je poslije Putinove odluke o djelimičnoj mobilizaciji, kada su vojno sposobni muškarci bježali kako bi izbjegli regrutaciju.

Mnogi drugi, uključujući stručnjake iz IT sektora, preduzetnike i profesionalce, otišli su ranije ili kasnije iz kombinacije političkih, ekonomskih i poslovnih razloga, nastojeći da nastave rad i razvoj kompanija van Rusije, pod ograničenjima koja je nametnula ratna situacija.

Nove mjere dolaze u trenutku kada se Rusija suočava sa stalnim nedostatkom ljudstva na frontu. Ruski izvori i ukrajinski zvaničnici navode da se unutar Kremlja razgovaralo o mogućem novom talasu mobilizacije nakon izbora za Državnu dumu u septembru 2026. godine, možda već u oktobru, koji bi mogao obuhvatiti od 100.000 do čak 300.000 do 500.000 muškaraca.

Iako konačna odluka još nije donesena, a Kremlj i dalje naglašava “dobrovoljno” regrutovanje putem ugovora, vremenski trenutak donošenja zakona o pravima državljana ukazuje na odlučnost Moskve da pojača kontrolu nad dijasporom koja je i napustila zemlju baš kako bi izbjegla takve pozive.