Nova ruska strategija
Putin mijenja kurs: Strategija iscrpljivanja umjesto pobjede na frontu
Putin mijenja kurs: Strategija iscrpljivanja umjesto pobjede na frontu
Ruski predsjednik Vladimir Putin, prema ocjeni kolumniste Bloomberg-a Maxa Hastingsa, više ne računa na brzu pobjedu u Ukrajini. Umjesto toga, Kremlj se okreće dugotrajnom ratu iscrpljivanja, vjerujući da će rusko društvo izdržati teret duže nego Ukrajina i njeni zapadni saveznici.
Hastings ističe da, iako rat traje i Rusija ulaže ogromne resurse, Ukrajina ne pokazuje znake skorog poraza.
Štaviše, ukrajinski dronovi dugog dometa sve češće gađaju ciljeve duboko u Rusiji, dok ruske snage trpe velike gubitke u ofanzivama.
„Ukrajina je u boljoj poziciji nego u bilo kojem trenutku od jeseni 2022.“, tvrdi kolumnista.
Istovremeno, ekonomski pritisak na Rusiju raste. Hastings navodi prognozu da bi rast ruskog BDP-a u 2026. mogao biti samo 0,4 posto, jer se ogroman dio budžeta troši na odbranu i sigurnost.
Kremlj se kladi na izdržljivost Rusa
Hastings smatra da je upravo sposobnost ruskog društva da podnese ekonomske poteškoće i gubitke ključna na šta Putin računa.
Podsjeća da Kremlj godinama uvjerava Ruse u nužnost borbe protiv Zapada, prikazujući rat kao sukob s NATO-om.
„Ruski narod je nemoguće slomiti“, izjavio je Putin.
Hastings vjeruje da se upravo na tu izdržljivost oslanja: ako rat postane test resursa i društvene otpornosti, Moskva očekuje da će nadživjeti Ukrajinu i njene saveznike.
U međuvremenu, predsjednik kompanije Quantum Strategies David Roche ocjenjuje da je pozicija Kremlja sve ranjivija.
„Ekonomski pritisak je visok, pritisak elita raste, a razlike između zvaničnih vojnih, ekonomskih i društvenih narativa i stvarnih činjenica nastavljaju da se povećavaju“, rekao je on.
Roche upozorava: „Rusija još nije ušla u zonu kolapsa.“
Putin pokušava iscrpiti Ukrajinu i Zapad
Hastings navodi da Moskva ima i prednosti. Rusija povećava proizvodnju vođenih avionskih bombi i pojačava napade na ukrajinske gradove, energetsku mrežu i luke.
Kremlj također može nastaviti hibridne operacije protiv evropskih zemalja, nadajući se da će Zapad postepeno izgubiti volju za podršku Ukrajini.
Prema Hastingsu, Putin se nada da će evropska solidarnost oslabiti ako podrška Kijevu postane preskupa.
Za Ukrajinu je ključno daljnje snabdijevanje sistemima protuzračne odbrane i drugim zapadnim oružjem.
Kremlj ne odustaje od rata
Hastings ne vjeruje u brzu promjenu vlasti u Moskvi i kaže da čak ni potencijalni Putinov nasljednik ne bi nužno bio manje agresivan.
Prema njegovoj ocjeni, trenutno nema znakova da je Kremlj spreman ublažiti svoje maksimalističke zahtjeve ili odustati od rata.
Kako proizlazi iz kolumne Bloomberg-a, glavna Putinova strategija sada nije brza pobjeda na bojnom polju, već iscrpljivanje ukrajinskih resursa, društva i saveznika.
Kremlj računa da će Rusi duže izdržati ekonomske teškoće, mobilizaciju i ljudske gubitke nego Ukrajinci, a da će zapadne zemlje na kraju izgubiti interes za podršku Kijevu. Stoga, smatra Hastings, najvjerovatniji scenario je nastavak sadašnjeg toka rata.


