Norveška u žalosti
Pogrebne počasti u Oslu za kralja Haralda V
Pogrebne počasti u Oslu za kralja Haralda V
Ogroman broj ožalošćenih građana okupio se danas u Oslu kako bi se poklonio sjećanju na preminulog norveškog kralja Haralda V, ostavljajući cvijeće i poruke ispred Kraljevske palate, dan nakon njegove smrti u 89. godini.
Trg ispred palate, Slotsplasen, pretvoren je u more šarenog cvijeća dok građani neprestano pristižu. Kako bi se omogućio prolaz, baštovani su uklonili bukete s dijela staza, a radnici palate sakupljaju kartice s porukama i suše ih kako bi ih sačuvali.
Diljem zemlje otvorene su crkve i gradske vijećnice, gdje ljudi mogu paliti svijeće i upisivati se u knjige saučešća.
Kovčeg s tijelom kralja dopremljen je u petak navečer u palatu iz Nacionalne bolnice u Oslu, gdje je Harald preminuo.
Nakon njegove smrti, njegov 53-godišnji sin, prijestolonasljednik Haakon, preuzeo je dužnost kralja kao Haakon VIII.
Haakon je za svoju vladavinu odabrao moto “Sve za Norvešku”, koji potječe još od njegovog pradjeda. Njegova supruga postala je kraljica Mette-Marit, a najstarije dijete, Ingrid Alexandra, sada je krunska princeza i prijestolonasljednica.
Haakon je dobro upoznat s kraljevskim dužnostima jer je posljednjih godina, dok je ocu zdravlje slabjelo, više puta preuzimao ulogu namjesnika.
Novi kralj trebao bi primiti u audijenciju predsjednika Parlamenta, predsjednika Vrhovnog suda i predsjedavajućeg biskupa Norveške luteranske crkve, a očekuje se i prisustvo prijestolonasljednice Ingrid Alexandre.
Očekuje se da će Haakon održati prvi govor naciji kao kralj.
Među njegovim prvim zadaćama bit će jačanje podrške monarhiji, posebno zbog kontroverznih kontakata njegove supruge s pokojnim američkim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom te zbog presude njegovom pastorku za silovanje.
Datum kraljeve sahrane još nije objavljen, a nacija je u žalosti; mnogi građani odgađaju vjenčanja i krštenja dok ne prođe razdoblje tugovanja.
Norveška monarhija ima dugu tradiciju, s korijenima koji sežu do kralja Haralda Lijepokosog u devetom stoljeću. Nakon stjecanja nezavisnosti od Švedske 1905. godine, tri četvrtine glasača na plebiscitu podržalo je obnovu monarhije. Iako je danas njezina uloga uglavnom ceremonijalna, budući da stvarnu vlast ima Parlament, kraljevska obitelj predvodi proslave i promiče bogatu norvešku kulturu u svijetu.


