Sjeverna Koreja planira značajno povećati broj svojih vojnika koji pomažu Moskvi u ratu protiv Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy izjavio je da bi u Rusiju moglo biti raspoređeno do 50.000 Sjevernokorejaca. Krajem jula Zelenski je spomenuo 30.000 vojnika, a prošlog vikenda je dodao da je Pjongjang odlučio poslati između 30.000 i 50.000 ljudi.

Nije precizirao da li ta brojka uključuje i one koji se već bore. Zelenski je upozorio da Sjeverna Koreja stiče dragocjeno iskustvo u modernom ratovanju te je pozvao Južnu Koreju da ojača saradnju s Ukrajinom u oblasti protuzračne odbrane i dronova. Dva dana kasnije rekao je da je Rusija dobila dodatne sjevernokorejske balističke rakete, koje su navodno korištene u napadu na Zaporižju.

Rusija i Sjeverna Koreja potpisale su obrambeni sporazum u ljeto 2024. godine, a nekoliko mjeseci kasnije Pjongjang je počeo slati borbene trupe u Rusiju. Analitičari procjenjuju da je raspoređeno između 14.000 i 15.000 vojnika, uglavnom u regiji Kursk. Pjongjang je naknadno pristao poslati još 6.000 ljudi, među kojima su demineri i vojni građevinski radnici. Prema navodima južnokorejskih i ukrajinskih vlasti, Sjeverna Koreja isporučila je Rusiji i nekoliko miliona topničkih granata i balističkih projektila.

Južnokorejske obavještajne službe procjenjuju da je oko 6.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama. Japanska agencija Kyodo News objavila je prošli četvrtak, pozivajući se na ukrajinsku vojnu obavještajnu službu, da je predstojeće povećanje broja sjevernokorejskih vojnika potvrđeno.

Ukrajinski izvori navode da bi do 50.000 vojnika moglo biti raspoređeno u Rusiji do kraja novembra. Prema tim informacijama, vojnici bi preuzeli zadatke u ruskim regijama Kursk, Brjansk i Belgorod, čime bi se ruske snage oslobodile za borbe na ukrajinskom borbama.

Južnokorejski zastupnik Yu Yong-weon rekao je za DW da vojna saradnja između Rusije i Sjeverne Koreje postaje “sve bolja”. Yu, bivši vojni novinar koji je posjetio Ukrajinu 2025. i ponovno u februaru ove godine, izjavio je da je tokom posljednjeg posjeta čuo tvrdnje o mogućem povećanju broja sjevernokorejskih vojnika.

“Zabrinut sam jer se čini da ovo postaje stvarnost”, rekao je za DW. Istaknuo je da bi 30.000 do 50.000 vojnika predstavljalo znatno više ljudstva od otprilike 20.000 vojnika i pratećeg osoblja iz prvotnog raspoređivanja. Prema njegovim riječima, nastavak širenja vojne saradnje Pjongjanga i Moskve zahtijeva veću pažnju južnokorejske vlade i vojske. Han Ki-bum, bivši zamjenik direktora Nacionalne obavještajne službe Južne Koreje, također je pozvao na oprez.

“Ukrajina je prvotno govorila o dodatnih 30.000 pripadnika, a zatim je procjenu povećala na 50.000, ali nije objavila detaljne dokaze o planiranom raspoređivanju”, rekao je za DW. Han smatra da Sjeverna Koreja ima dovoljno ljudstva za takvo raspoređivanje bez ozbiljnog slabljenja vlastite odbrane. “Iako je rat uglavnom u zastoju, zemlja koja vodi dugotrajan rat uvijek će smatrati da joj nedostaje ljudstva. Sjevernokorejsko pješaštvo stoga bi moglo čuvati ruska područja u pozadini, što bi omogućilo da se veći broj ruskih vojnika pošalje na bojište u Ukrajini”, rekao je Han.

Han je dodao da i Sjeverna Koreja ima koristi od ovog aranžmana. Njezine trupe stiču iskustvo u ratovanju 21. stoljeća i testiraju oružje u stvarnim borbenim uvjetima. “Dublja saradnja mogla bi povećati pristup Sjeverne Koreje ruskom znanju i tehnologiji na području projektila, mornarice i protuzračne odbrane”, rekao je Han.

Ovaj sigurnosni stručnjak procjenjuje da je od oko 6.000 sjevernokorejskih žrtava vjerovatno poginulo njih približno 2.000. “Vjeruje se da se između 1.000 i 2.000 boraca i inženjera vratilo kući. Tamo su veterani i porodice poginulih navodno stambeno zbrinuti i dobili su druge povlastice”, rekao je Han.

“Sjevernokorejske trupe pretrpjele su velike gubitke na početku, ali su postale učinkovitije kako su se navikavale na borbe i prilagođavale borbama. Njihov agresivan način borbe možda objašnjava zašto su Vladimir Putin i drugi ruski dužnosnici hvalili njihovu hrabrost”, dodao je Han.

Ahn Chan-il, direktor Svjetskog instituta za studije Sjeverne Koreje i bivši sjevernokorejski vojnik, smatra da je “raspoređivanje 50.000 vojnika vojno izvedivo” te da je Pjongjang spreman poslati Rusiji “elitne snage za specijalne operacije”. Ahn, koji je prebjegao iz Sjeverne Koreje 1979. godine, pojasnio je: “Sjevernokorejske specijalne snage posebno su vješte u izviđanju, iznenadnim napadima i zasjedama, a pokazale su svoje borbene sposobnosti na borbama u Kursku, zbog čega su privlačne ruskoj vojsci.”

Dodao je kako kontingent od 30.000 vojnika vjerovatno ne bi činile samo specijalne snage, već i pješaštvo, inženjerija, građevinski radnici i žene kao medicinsko osoblje. “Nedavno je zabilježeno da sjevernokorejske žene odlaze u Rusiju, ali još uvijek nije jasno šalje li ih se na poslove obnove ili kao medicinsko osoblje”, kazao je.

Prema Ahnovim riječima, preživjeli vojnici mogli bi donijeti vrijedna borbena iskustva natrag u Sjevernu Koreju. “Neki bi mogli postati mlađi oficiri ili instruktori i tako prenijeti iskustva o ratovanju dronovima, izviđanju i drugim aspektima sukoba širom vojske”, rekao je. Uz to, mladi vojnici izloženi su životu izvan jednog od najizoliranijih društava na svijetu. Ipak, nagli porast broja žrtava mogao bi otežati prikazivanje rata kao uspjeha. “Ograničen broj poginulih može se predstaviti kao herojski čin. Ali deseci hiljada poginulih i ranjenih mogli bi stvoriti ožalošćene porodice i ratne invalide, što bi iskustvo Sjeverne Koreje na ratištu moglo pretvoriti u unutarnjopolitički teret”, zaključuje Ahn.