Dok su Sjedinjene Američke Države praktično blokirale iranske brodove u njihovim lukama, tjesnac Hormuz ostao je zakrčen, a hiljade pomoraca nasukano na stotinama plovila. U četvrtak su samo četiri teretna broda prošla tjesnacem, a među njima nije bilo velikih tankera za sirovu naftu ni brodova za ukapljeni prirodni plin, pokazali su podaci o praćenju brodova.

Američki ministar energetike Chris Wright izjavio je da je američka vojska pomogla u transportu prosječno osam miliona barela nafte dnevno kroz tjesnac, što je pad u odnosu na više od 20 miliona barela dnevno prije rata, što je otprilike jedna petina svjetske potrošnje.

Iako su američki napadi ozbiljno oslabili iransku ekonomiju i uništili njenu mornaricu i zračne snage, Teheran i dalje raspolaže dovoljnim brojem raketa i dronova da ometa saobraćaj naftnih tankera i napada regionalne rivale.

Trump još nije ostvario ciljeve koje je postavio na početku rata, poput eliminacije iranskog nuklearnog programa – čije je stanje i dalje nepoznato jer su inspektori UN-a isključeni od 2025. – te stvaranja uslova za svrgavanje vjerskog vodstva od strane samih Iranaca.

Hiljade ljudi je poginulo, uključujući 168 iranskih školaraca prvog dana rata, dok je američka strana prijavila više od 750 ranjenih vojnika i 18 poginulih.

Načelnik štaba iranskih oružanih snaga, general-major Ali Abdollahi, obećao je u petak da će Iran na prijetnje neprijatelja odgovoriti vojnim putem, i to “razornim, kažnjavajućim i poražavajućim odgovorima”.

Ipak, predsjednik Masoud Pezeshkian pozvao je na diplomatsko rješenje, ističući da bi bilo bolje okončati rat sada, dok je Iran snažan i dostojanstven, te da cijeli svijet priznaje njegovu pobjedu i osuđuje Ameriku zbog napada na škole, bolnice i infrastrukturu.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf, glavni pregovarač u posredovanim razgovorima sa SAD-om, priznao je pritisak na iransku ekonomiju u obraćanju iranskim i iračkim biznismenima, naglašavajući da vojna moć neće biti dovoljna ako narod gladuje i ako nema finansijskog prometa, ekonomskog rasta i nacionalne proizvodnje.