Početkom septembra, Giorgia Meloni će obilježiti 1.413 dana na čelu italijanske vlade, što predstavlja izuzetno dug period za tu zemlju i čime će nadmašiti mandat vlade Silvija Berlusconija, ali se već sada naziru ozbiljni problemi u njenoj unutrašnjoj i vanjskoj politici.

Njemačka agencija dpa podsjeća da su, kada je Melonijina koalicija tri desničarske i konzervativne stranke položila zakletvu 22. oktobra 2022. godine, mnogi predviđali da će vlast potrajati najviše šest mjeseci te da će Italija biti suočena s finansijskom krizom i međunarodnom izolacijom.

Ipak, ovaj rekord se odnosi samo na neprekidan mandat jedne vlade; kada se uzmu u obzir i drugi mandati istog premijera, Berlusconi i dalje drži rekord s više od devet godina na čelu vlade, dok je Meloni na sedmom mjestu te liste. Italija je od 1946. godine imala 68 vlada, s prosječnim trajanjem mandata od samo 13 mjeseci.

Uprkos tenzijama, posebno između stranke Braća Italije, koju vodi Meloni, i koalicionog partnera Forza Italia, koju je nekada vodio Berlusconi, rejting vlade ostaje stabilan.

Braća Italije i dalje uživa podršku od oko 27 posto građana u anketama, što je čini uvjerljivo najpopularnijom političkom snagom u zemlji.

U vrijeme izbora, Meloni je u njemačkom listu Stern proglašena “najopasnijom ženom Evrope”, a često su se isticani korijeni njene stranke, budući da je Braća Italije nasljednica neofašističkog Socijalnog pokreta Italije (MSI), kojeg su osnovale pristalice bivšeg diktatora Benita Mussolinija.

Međutim, iako je u kampanji koristila radikalnu retoriku, kritikovala EU i tražila saveze s krajnjom desnicom, Meloni se nakon dolaska na vlast opredijelila za pragmatizam, postala pouzdan partner u EU i jasno podržala Ukrajinu.

Posljednjih sedmica pojavile su se, međutim, prve pukotine u njenoj vlasti, uključujući javni sukob s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, s kojim je ranije imala bliske odnose.

U unutrašnjoj politici, na referendumu je propao jedan od njenih ključnih projekata – reforma pravosuđa, što je bio njen prvi veliki politički poraz.

Samo nekoliko sedmica kasnije uslijedio je i drugi udarac jer njen prijedlog reforme izbornog zakona nije prošao u parlamentu.

Osim toga, na italijanskoj desnici pojavio se novi izazivač – bivši general Roberto Vannacci sa svojom partijom Nacionalna budućnost, koja otvoreno prijeti vladinoj poziciji.

Vannacci je poznat po homofobnim i rasističkim izjavama, a njegova partija u anketama ima podršku od oko sedam posto, te bi mogla postati značajan faktor na desnici.

Prema pisanju dpa, Meloni je na tu konkurenciju reagovala nervozno, te je migrantsku krizu u španskoj enklavi Ceuti iskoristila za zaoštravanje imidža po pitanju migranata i graničnih kontrola, iako nije bilo naznaka da migranti iz Ceute namjeravaju nastaviti put prema Italiji.

Zbog takvog strateškog pozicioniranja, Meloni je svjesno prihvatila tenzije sa Španijom, što dpa ocjenjuje kao svjestan potez.

Njemačka agencija zaključuje da će vrijeme pokazati jesu li ove pukotine zaista opasne po vladu Giorgie Meloni.