Malezijska vlada je u četvrtak saopćila da je finalizirana prva faza programa dobrovoljne repatrijacije za državljane Mjanmara, pri čemu će se gotovo 1.500 osoba vratiti kući 29. septembra.

Premijer Anwar Ibrahim je u julu najavio da je Mjanmar pristao da prihvati 5.000 pripadnika proganjane Rohinja manjine, što je rijedak potez koji je izazvao zabrinutost organizacija za ljudska prava.

Malezija je dom za više od 215.000 izbjeglica i tražilaca azila registrovanih kod agencije UN-a za izbjeglice, uključujući više od 126.000 Rohinja iz Mjanmara, što je najveća izbjeglička zajednica u zemlji.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Malezije je u saopćenju navelo da će se prva faza programa dobrovoljne repatrijacije održati 29. septembra i da će obuhvatiti 1.476 državljana Mjanmara koje je mjanmarska vlada identificirala diplomatskom notom.

U saopćenju se dodaje da će se proces repatrijacije odvijati uz pomoć dva ratna broda i bolničkog broda mjanmarske mornarice.

Ministarstvo je također istaklo da će 4.008 osoba proći kroz program za registrirane izbjeglice, dok će 5.000 drugih biti podvrgnuto dobrovoljnoj repatrijaciji kako je dogovoreno s vladom Mjanmara.

Sredinom augusta, u imigracionim pritvorskim centrima nalazilo se 10.388 državljana Mjanmara, pri čemu se ne smatraju svi izbjeglicama, navodi ministarstvo.

Imigraciona uprava Malezije, u saradnji s policijom, radi na provjeri identiteta, državljanstva, imigracionog statusa, zahtjeva za azil i sigurnosne pozadine pritvorenika do kraja godine.

Ministarstvo je naglasilo da više od 95 posto izbjeglica u Maleziji dolazi iz Mjanmara, uključujući zajednice Rohinja, Chin, Karen i Mon.

Malezija također pregovara s Mjanmarom kako bi se osiguralo da se proces repatrijacije provede na uredan i dostojanstven način.

Plan repatrijacije uslijedio je nakon što su malezijske vlasti privele više od 100 Rohinja koji su se okupili ispred ureda UN-ove agencije za izbjeglice u Kuala Lumpuru.

Izbjeglicama je prijetilo deložacija iz neformalnog naselja u sjevernoj državi Penang.

Kasnije su pušteni nakon što su zvaničnici potvrdili da posjeduju valjanu UN-ovu dokumentaciju.

Glavna organizacija za prava Rohinja u Maleziji pozvala je vladu da zaustavi plan, tvrdeći da bi životi izbjeglica bili ugroženi ako se vrate.

Malezija, koja pruža utočište jednoj od najvećih izbjegličkih populacija u jugoistočnoj Aziji, nije potpisnica Konvencije o izbjeglicama iz 1951. godine i formalno ne priznaje status izbjeglice.

Provjerivači činjenica agencije AFP otkrili su da su Rohinja izbjeglice u Maleziji mete online dezinformacijskih kampanja, koje aktivisti za ljudska prava optužuju da podstiču ksenofobiju i zastrašivanje.

Mnogi Rohinja, većinom muslimanska grupa, pobjegli su iz Mjanmara tokom brutalne vojne akcije 2017. godine.