Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da ruske i američke obavještajne službe imaju direktne kanale komunikacije koje, u skladu s prirodom svog posla, održavaju daleko od očiju javnosti. Time je komentarisao nenajavljenu posjetu direktora američke Centralne obavještajne agencije Johna Ratcliffa Moskvi.

Dok ruska strana Ratcliffeov dolazak predstavlja kao uobičajenu komunikaciju sigurnosnih struktura dviju sila, američki mediji tvrde da je šef CIA u Moskvu donio mnogo ozbiljniju političku poruku – procjenu Washingtona da bi Rusija trebala postići dogovor o Ukrajini prije nego što se njen vojni i ekonomski položaj dodatno pogorša.

Lavrov je u intervjuu za televizijski kanal RBK rekao da nije bio prisutan na susretu i da, kao i ostatak svijeta, imaju pravila po kojima obavještajne agencije komuniciraju, dodajući da u tome nema ničeg neobičnog pa ni u činjenici da to rade u tišini.

Ratcliffe je boravio u Moskvi 25. augusta, a njegova posjeta nije bila unaprijed najavljena. Portparol Kremlja Dmitry Peskov potvrdio je da je dolazak šefa CIA bio povezan s kontaktima obavještajnih službi te da je predsjednik Rusije Vladimir Putin obaviješten o održanim sastancima.

Direktor ruske Vanjskoobavještajne službe Sergey Naryshkin naveo je da su tokom razgovora s Ratcliffeom razmatrana pitanja iz djelokruga rada dviju službi, ne otkrivajući pojedinosti susreta. Moskva je tako ostala pri stavu da je riječ o profesionalnom kanalu komunikacije koji funkcioniše i kada su politički i diplomatski odnosi Rusije i Sjedinjenih Američkih Država opterećeni sukobom u Ukrajini i brojnim drugim krizama.

Poruka Aleksandru Bortnikovu

The New York Times, pozivajući se na sadašnje i bivše američke zvaničnike upoznate s detaljima posjete, piše da je Ratcliffe u Moskvi iznio „mračnu” procjenu daljeg položaja Rusije u ukrajinskom sukobu.

Prema navodima američkog lista, direktor CIA pozvao je rusku stranu da postigne dogovor prije nego što se njena vojna i ekonomska situacija dodatno pogorša. Ratcliffe je tu poruku navodno neposredno prenio direktoru ruske Federalne službe sigurnosti Aleksandru Bortnikovu.

Američki izvori tvrde da šef CIA nije iznosio prijetnje niti je govorio o konkretnim posljedicama koje bi mogle uslijediti ako Putin odbaci njegovu procjenu i odluči nastaviti vojne operacije. Zbog toga se njegov nastup više može posmatrati kao pokušaj da se ruskom rukovodstvu direktno dostavi američka analiza stanja na frontu i dugoročne cijene nastavka sukoba, nego kao formalni ultimatum Washingtona.

U američkim obavještajnim krugovima, kako navodi The New York Times, već duže postoji sumnja da li Putinovi savjetnici ruskom predsjedniku prenose potpune i iskrene procjene o toku rata i njegovoj vojnoj, ekonomskoj i političkoj cijeni. Upravo zato su pojedini američki zvaničnici izrazili nadu da bi Putin, kao nekadašnji obavještajac, poruku direktora CIA mogao shvatiti ozbiljnije od upozorenja koja stižu uobičajenim diplomatskim kanalima.

Paralelni kanali Washingtona

CIA već duže održava linije komunikacije s ruskom Federalnom službom sigurnosti i Spoljnoobavještajnom službom. Ti kontakti omogućavaju da Moskva i Washington razgovaraju o najosjetljivijim sigurnosnim pitanjima i u trenucima kada su zvanični politički odnosi dviju zemalja na izuzetno niskom nivou.

Ratcliffeov kanal s Bortnikovim, prema navodima američkog lista, funkcioniše paralelno s odvojenim kontaktima koje su izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, uspostavili s drugim visokim saradnicima ruskog predsjednika.

Takva struktura razgovora pokazuje da Washington istovremeno koristi više linija komunikacije s Moskvom: političku, posredničku i obavještajnu. Posjeta direktora CIA zato prevazilazi okvir rutinske saradnje dviju službi, ali njen stvarni domet za sada nije moguće pouzdano utvrditi.

Nije poznato kako je ruska strana odgovorila na Ratcliffeovu procjenu, niti da li njegov dolazak nagovještava promjenu američke politike prema Rusiji i Ukrajini. Izvjesno je, međutim, da iza javne razmjene oštrih poruka Moskva i Washington nastavljaju razgovore posredstvom ljudi čiji se susreti najčešće ne najavljuju i čiji sadržaj, kako je to formulisao Lavrov, ostaje u tišini.