Evropske rijeke suočavaju se s rekordno niskim vodostajima zbog toplotnih talasa i suše, što je vidljivo i iz svemira. Satelitski snimci pokazuju presušena korita i ogromne pješčane sprudove, što je u oštroj suprotnosti s prosječnim protokom iz prethodne godine.

Kontinent se zagrijava brže od ostalih, a ljeta postaju sve ekstremnija, što isušuje tlo i vodotoke. Ove rijeke su vitalne za transport, energetiku i turizam, a njihovo opadanje prijeti ekonomiji i prirodi.

Dunav, druga najduža evropska rijeka, u Mađarskoj je dostigao historijski minimum, a u Budimpešti je izmjereno svega 10 centimetara, čime je oboren prethodni rekord. Zbog novog toplotnog talasa, postoji zabrinutost da će nivo dodatno pasti.

Nuklearna elektrana Paks, koja pokriva gotovo polovinu mađarskih potreba za strujom, radi s deset posto kapaciteta jer koristi vodu iz Dunava za hlađenje. Većina reaktora je zaustavljena, a postoji opasnost od potpunog gašenja ako se rijeka nastavi povlačiti, pa je premijer Péter Magyar zahvalio građanima na uštedi energije.

Rumunija se također bori s energetskim izazovima, pa je mornarica koristila eksploziv kako bi preusmjerila vodu prema nuklearnoj elektrani Cernavodă. Planira se i potapanje teglenica s kamenjem radi stvaranja privremenog nasipa.

Turizam na rijekama trpi zbog niskog vodostaja, pa se otkazuju krstarenja, a jedan brod se nasukao u Bugarskoj. Osim toga, povlačenje vode otkrilo je ostatke njemačkog ratnog broda iz Drugog svjetskog rata u Srbiji i moguće mamutske kosti u Bugarskoj.

Rajna, koja protiče od švicarskih Alpa do Sjevernog mora, također je na kritično niskom nivou, što otežava transport robe. Hidrolog Massimiliano Zappa uzroke vidi u slabim snježnim padavinama, manjku kiše i toplotnim talasima.

Na mjernoj tački Kaub u Njemačkoj vodostaj je pao na 23 centimetra, čime je oboren prethodni rekord iz 2018. godine. Ovi podaci dolaze iz njemačke Savezne uprave za plovne puteve.

Komercijalni brodovi su prisiljeni smanjiti teret i do 80 posto kako bi izbjegli nasukavanje, što remeti lance snabdijevanja i povećava troškove. Rekordno niske nivoi zabilježene su i u Kölnu i Lobithu.

Portparol kompanije Lanxess istakao je da je riječni transport ozbiljno ograničen, pa se roba preusmjerava na željeznicu i put. Slični problemi pogađaju i rijeke Po u Italiji i Loire u Francuskoj.

Naučnici upozoravaju da će ovakvi ekstremi postati sve češći, a Richard Allan sa Univerziteta u Readingu naglašava da su trenutni hidrološki ekstremi tek početak. Upravljanje vodnim resursima postaje sve veći izazov.

Allan je zaključio da je jedino rješenje brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova i podrška dugoročnim politikama, umjesto rješavanja samo trenutnih kriza.