Peti toplotni val u Italiji dostigao je vrhunac u petak, podijelivši zemlju na dva dijela – dok su temperature u centralnim i južnim regijama te na otocima premašile 40°C, što je oko deset stepeni iznad prosjeka za ovo doba godine, sjeveru prijete jake grmljavinske oluje u narednim satima.

Visoka vlažnost dodatno pogoršava situaciju, podižući osjećaj temperature za najmanje pet stepeni više od stvarne, a noći su tropske, s temperaturama koje se često približavaju 30°C.

Iako se za naredne dane prognozira blago poboljšanje, meteorolozi upozoravaju da će temperature ostati znatno iznad prosjeka i tokom septembra.

Devet gradova stavljeno je pod crveni alarm zbog vrućine, gdje su zdravstveni rizici od ekstremne sparine značajni čak i za ljude koji nisu smatrani ugroženim. To su Bari, Cagliari, Campobasso, Catania, Latina, Messina, Palermo, Reggio Calabria i Rim.

U tim urbanim sredinama termometar je pokazivao između 39 i 40 stepeni, ali najkritičnija situacija zabilježena je u Kalabriji, s vrhuncem od 44,6°C u Torano Scalo u području Cosenze. To područje je trenutno među najpogođenijim, s 42,5°C u Cosenzi i 41,7°C u San Cosmo Albanese. U ostalim provincijama Kalabrije temperature su uglavnom bile oko 40°C i više.

Kritična je situacija i na Siciliji i Sardiniji, gdje su maksimalne temperature dostizale 43°C, a osjećaj temperature bio je znatno viši od onog na termometru.

U centralnu i južnu Italiju te na otoke stiže i pustinjska prašina iz Sahare, koju donose zračne struje iz Sjeverne Afrike.

Prema biltenu Ministarstva zdravlja o toplotnom valu, za vikend se očekuje blago poboljšanje – broj gradova pod crvenim upozorenjem opast će sa šest (Bari, Catania, Messina, Palermo, Reggio Calabria i Rim) na četiri u nedjelju (Catania, Messina, Palermo i Reggio Calabria).

Ekstremne temperature i vrući vjetrovi u petak su izazvali novu krizu na planini Morrone u Abruzzu, gdje se požar koji je 15 dana bio glavni razlog za brigu u regiji, a za koji se vjerovalo da je gotovo ugašen, ponovo razbuktao. Zbog toga je angažirano više od stotinu ljudi na terenu, uključujući vatrogasce, volontere civilne zaštite i vojsku.

Na sjeveru su jutros zabilježeni brojni pljuskovi, ponovo kao posljedica ekstremne vrućine, s jakom kišom i gradom u južnoj Lombardiji, posebno u provincijama Bergamo i Brescia, prije nego što su se premjestili prema Venetu i Trentinu.

Do večeri se očekuju grmljavinske oluje i u Pijemontu, Dolini Aoste i sjevernoj Lombardiji, s intenzivnijim padavinama od ranog popodneva.

WWF je u saopćenju istakao da su podaci za ovo ljeto nedvosmisleni: prema Copernicusu, juni i juli zajedno bili su najtopliji ikada zabilježeni u zapadnoj Evropi, punih 2,79°C iznad prosjeka za period 1991–2020, što je gotovo 0,9°C više od prethodnog rekorda iz 2022. To je utjecalo na ekosisteme i živote miliona ljudi, a topljenje alpskih ledenjaka mijenja ekosisteme na velikim nadmorskim visinama i povećava ranjivost planinskih područja.

Organizacija podsjeća da je u Italiji izgorjelo više od 90.000 hektara šume, što je povećanje od 92% u odnosu na prosjek za ovo doba godine u posljednjih dvadeset godina (49.000 hektara), s gotovo trećinom požara u zaštićenim područjima. Rekordne temperature, suša, nestašica vode i šumski požari također stavljaju divlje životinje pod veliki stres, zbog čega je WWF zatražio od regija da suspendiraju lov u septembru.

Mora i okeani također su zabilježili rekordne temperature. Prema podacima Copernicus Marine Service (CMEMS), programa Evropske unije za promatranje Zemlje, juni 2026. bio je najtopliji juni ikada zabilježen na Mediteranu, s lokalnim anomalijama koje su dosezale i do 8°C iznad prosjeka. U julu su temperature vode u nekim područjima prelazile 30°C.