Prema podacima lokalnog javnog servisa RUV, građani Islanda su na referendumu tijesnom većinom odlučili da ne žele nastavak pristupnih pregovora s Evropskom unijom.

Iako još jedna izborna jedinica nije objavila konačne rezultate, RUV je proglasio pobjedu “protiv” i potvrdio da je odbijen nastavak pregovora.

Rezultati po izbornim jedinicama, redoslijedom objavljivanja, bili su sljedeći:

Reykjavík North: za 57,5% – protiv 42,5%

Reykjavík South: za 54,5% – protiv 45,5%

South constituency: za 39,5% – protiv 60,5%

Northwest constituency: za 37,1% – protiv 62,9%

Northeast constituency: za 38,8% – protiv 61,2%

Ovakav ishod znači da će priča o ulasku u EU biti stavljena na policu u islandskoj politici najmanje još dvije godine.

Island, država s oko 400.000 stanovnika, prvi put je zatražio članstvo u EU nakon finansijske krize 2009. godine koja je dovela ekonomiju na rub kolapsa, ali su pregovori zaustavljeni 2013. kada je na vlast došla euroskeptična koalicija.

Aktuelna vlada premijerke Kristrún Frostadóttir, koju predvode socijaldemokrate, ove je godine ponovo pokrenula pitanje ulaska u EU, smatrajući da je nestabilnije međunarodno okruženje razlog da se građani ponovo pitaju žele li bliže veze s Unijom.

Odnosi Islanda s Briselom, međutim, neće se suštinski promijeniti ni u jednom slučaju, jer zemlja već učestvuje u Evropskom ekonomskom prostoru i šengenskoj zoni bez pasoša, a ta dva aranžmana ostaju na snazi.

Referendum nema pravnu snagu, ali se vlada obavezala da će poštovati odluku građana.

Frostadóttir, ministrica vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir i ministrica obrazovanja i djece Inga Sæland zakazale su konferenciju za novinare u 15 sati po srednjoevropskom vremenu, gdje će čelnici stranaka razgovarati o rezultatu i odgovarati na pitanja medija.

Birališta su zatvorena u 22 sata po lokalnom vremenu (00:00 po CET), a prvi djelimični rezultati, koji su uglavnom stizali iz glavnog grada Reykjavika, pokazali su uvjerljivu prednost “za” od gotovo 58%. Pristalice članstva u EU bile su oprezno optimistične u ranim satima, ukazujući na visoku izlaznost u urbanim sredinama.

Međutim, kako su nakon ponoći počela stizati izvještaji iz ruralnih i obalnih izbornih jedinica, slika se dramatično promijenila. Ribarske zajednice, koje se deceniju i više protive podjeli kvota EU, u nekoliko su okruga dale više od 65% glasova “protiv”. Do 2 sata ujutro po CET, nacionalni rezultat se izjednačio.

Prekretnica je nastupila oko 7 sati ujutro po CET, kada je sjeverna poljoprivredna regija, tradicionalno pokazatelj raspoloženja birača, izvijestila o omjeru 60 prema 40 u korist “protiv”, što je prvi put gurnulo ukupan rezultat na stranu protivnika pregovora. Od tog trenutka, prednost se više nije mijenjala.

Naši novinari rade na ovoj priči i ažurirat će je čim budu dostupne nove informacije.