Zvaničnici Evropske unije vjeruju da bi ishod referenduma na Islandu o nastavku pregovora o članstvu mogao povećati podršku građana EU za prijem novih, manje razvijenih zemalja, izjavili su diplomatski izvori u Briselu pred glasanje zakazano za 29. august.

Prema ocjenama diplomata, obnova pregovora s bogatom zemljom koju bi bilo relativno jednostavno integrirati u Uniju, iako ima tek oko 400.000 stanovnika, mogla bi poboljšati percepciju proširenja među građanima EU koji su zabrinuti zbog prijema novih članica.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos kazala je da referendum “odražava rastuću privlačnost EU u svijetu koji se brzo mijenja”.

Ako građani podrže nastavak pregovora, Kos očekuje da bi pregovori mogli trajati jednu do dvije godine, dok bi konačni datum članstva zavisio od drugog referenduma na Islandu i ratifikacije u svih 27 članica EU.

Island, članica NATO-a koja već ima pristup jedinstvenom tržištu EU kroz Evropski ekonomski prostor, izjasnit će se o tome treba li ponovo otvoriti pregovore o članstvu.

Glasanje neće biti o samom članstvu; ako građani podrže nastavak pregovora, eventualni dogovor o pristupanju morat će biti potvrđen na novom referendumu.

Pristalice članstva vjeruju da bi ono moglo pomoći Islandu u borbi s visokim troškovima života, ojačati njegovu poziciju prema velikim trgovinskim partnerima i odgovoriti na geopolitičke promjene na Arktiku, uključujući ambicije američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi s Grenlandom.

Prema anketi Gallupa iz ovog mjeseca, 46 posto birača podržava obnovu pregovora, isto toliko je protiv, a osam posto je neodlučno, dok istraživanja pokazuju da većina građana i dalje nije za samo članstvo u EU.

Istraživanje Eurobarometra iz 2025. pokazalo je da 56 posto građana EU podržava dalje proširenje, iako se podrška znatno razlikuje među državama članicama. Island je 2013. odustao od prethodnih pregovora nakon dolaska euroskeptične vlade, ali rat u Ukrajini i Trumpove izjave o Grenlandu ponovo su skrenuli pažnju na geostrateški položaj Islanda.