Teheran je izvršio smrtnu kaznu nad dvojicom muškaraca koje je teretio za špijuniranje u korist Izraela, dok se egzekucije u toj zemlji nastavljaju nesmanjenim tempom od početka sukoba s Amerikom i Izraelom, a mnoge se temelje na sumnjivim optužbama za ugrožavanje nacionalne sigurnosti.

Prema navodima agencije Mizan, koja je povezana s pravosuđem, Omid Behzad i Purija Safvat pogubljeni su u ranim jutarnjim satima 3. augusta.

Ista agencija tvrdi kako su njih dvojica pružala ključnu podršku izraelskoj obavještajnoj službi Mosad tokom sukoba u junu 2025. godine, poznatog kao Dvanaestodnevni rat, te u aktuelnom ratu koji je počeo 28. februara, slanjem lokacija, fotografija i podataka o vojnim i sigurnosnim objektima oficirima Mosada i komunikacijskim kanalima povezanim s tom špijunskom agencijom.

Pravosuđe Islamske Republike navodi da je obavještajna jedinica Revolucionarne garde (IRGC) otkrila njih dvojicu prateći ponašanje stranih medija, pojedinih novinskih kanala i obrazaca videozapisa koje su slali.

Uz to, pravosuđe tvrdi da su tehnički pregledi Behzadovog mobilnog telefona otkrili spomenutu aktivnost te da je on to priznao tokom istrage, iako nije poznato pod kakvim uvjetima je priznanje iznuđeno, a organizacije za ljudska prava već godinama upozoravaju na prisilna priznanja u Iranu.

Mizan je također objavio da je Behzad priznao kako je koristio aplikacije za lociranje poput Google Mapsa kako bi pronašao i označio koordinate različitih lokacija.

U izvještaju se Safvata tereti za direktnu suradnju s Mosadom, ali bez ikakvih konkretnih dokaza.

Od početka rata sa SAD-om i Izraelom 28. februara, u Iranu je zabilježen porast pogubljenja osoba koje grupe za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima – od demonstranata do navodnih članova zabranjenih organizacija i osuđenih za špijunažu.

Prema podacima nekih organizacija za ljudska prava, od početka rata više od 50 ljudi je pogubljeno zbog optužbi vezanih za sigurnost i politiku, dok drugi tvrde da je taj broj znatno veći.

Uglavnom, optužbe koje Iran koristi za izricanje smrtnih kazni uključuju špijunažu za neprijateljske države, suradnju s Izraelom i SAD-om, Moharebeh (neprijateljstvo prema Bogu) te oružanu pobunu kroz članstvo u prognanoj opozicionoj skupini Modžahedin-e Halk.

U priopćenju od 27. jula, stručnjaci UN-a optužili su Teheran da pogubljenjima pokušava širiti strah u društvu, odvratiti buduće prosvjede i ušutkati neslaganje, ističući da represija samo potiče daljnji otpor.

Prema posljednjim provjerenim informacijama, u Iranu je ove godine pogubljeno 433 osobe, od kojih su mnoge osuđene u vezi s januarskim prosvjedima, kada su sigurnosne snage ubile hiljade ljudi i pritvorile desetke hiljada.

Organizacije za ljudska prava i međunarodni promatrači izražavaju zabrinutost zbog pravičnosti sudskih procesa, uključujući navode o iznuđenim priznanjima i ograničenom pristupu pravnoj zaštiti.