Lažni profili, stvarne opasnosti
Instagram mreža krijumčara prodaje lažne nade migrantima
Instagram mreža krijumčara prodaje lažne nade migrantima
Na Instagramu je otkrivena mreža profila koji migrante iz Maroka navode na rizičan prelazak u špansku enklavu Ceutu, prikazujući taj put kao lak i jednostavan, dok za svoje savjete naplaćuju novac. Istraga je pokrenuta nakon što je u jednom danu u Ceutu stiglo oko 78.000 migranata, a gradonačelnik je izjavio da je tom prilikom poginulo stotinu ljudi, što je izazvalo tenzije unutar EU i kritike na račun španske vlade.
Novinari su, kako bi razotkrili ovu mrežu, kreirali lažni profil pod imenom Mohammed, mladića iz Maroka koji želi u Evropu. Nakon što je kontaktirao nekoliko profila, dobio je ponudu za pomoć uz novčanu naknadu, a jedan od njih tvrdio je da su već pomogli “mnogim ljudima”.
Istraživanje je pokazalo da desetine Instagram profila prikazuju kratku plivačku rutu oko granične ograde kao sigurnu, iako su se ljudi u stvarnosti utapali ili morali koristiti mnogo duže rute. Ovi profili također šire dezinformacije o španskom imigracionom zakonu i slaboj kontroli granica, što je doprinijelo velikom prilivu ljudi.
Lažni profil je nakon interakcije s objavama dodat u nekoliko kanala i WhatsApp grupa. Na upit o pomoći za prelazak, anonimni profil je zatražio 5000 dirhama (oko 470 eura) unaprijed za informacije o “kanalizacijskim cijevima” kojima se može sigurno stići do enklave, uz tvrdnju da su već pomogli mnogima.
Vlasnik profila je zatražio uplatu na bankovni račun preko servisa za prijenos novca, ali nije odgovorio na pitanje o povratu novca u slučaju neuspjeha. Nakon toga je izbrisao nekoliko poruka, a ranije je BBC-jevom računu izjavio da “ne potiče imigraciju u Ceutu”, što su ponovili i drugi slični profili.
Aktivnost se nastavlja, a objave koje Instagramov algoritam preporučuje najavljuju nove pokušaje prelaska, što povećava rizik od smrtnih slučajeva i dodatno zateže odnose između Maroka i Španije. Nakon što je BBC kontaktirao Metu, nekoliko profila je uklonjeno, a kompanija je poručila da prati situaciju i uklanja sadržaj koji krši pravila, uključujući one koji nude krijumčarenje ljudi.
Velik broj objava o Ceuti pojavio se nakon viralnog videa dviju žena u ronilačkim odijelima. Originalna objava na španskom imala je opis “Ceuta više ne može izdržati”, kojim se odvraćalo migrante, ali su marokanski profili dijelili verzije na arapskom bez tog opisa, ostavljajući samo snimku žena koje slobodno šetaju.
Ovo je samo jedan od stotina primjera lažnog prikaza stvarnosti. Neki videozapisi prikazuju mlade kako veselo plivaju, iako su se mnogi utopili, dok drugi prenose priče o navodnim uspjesima. U stvarnosti, vlasti su vratile oko 75.000 od 78.000 pristiglih osoba u Maroko.
Profili koji objavljuju ovakav sadržaj su vrlo slični – gotovo 40 ih u imenu koristi izraz “Haraga” i naziv “Ceuta”, a na profilnoj slici često imaju špansku zastavu. U opisima su navedeni pozivni brojevi za Maroko i Španiju, a izraz “Haraga” na magrepskom arapskom znači “oni koji pale” i odnosi se na migrante koji uništavaju dokumente.
Analiza profila, objava i pratilaca upućuje na to da se većina vodi iz Maroka, a nekoliko iz Španije ili Italije. Iako su mnogi računi otvoreni prije nekoliko godina, sadržaj o Ceuti postao im je popularan tek posljednjih sedmica.
Ovi profili su uspjeli manipulirati algoritmima društvenih mreža objavljujući emotivan sadržaj koji budi nadu i privlači pažnju. Izvori iz tehnoloških kompanija potvrdili su da objave koje izazivaju snažne emocije lakše postaju viralne.
Lažni profil “Mohammed” bio je privatan i dizajniran da izgleda kao račun mlade osobe iz Maroka. Nakon praćenja relevantnog sadržaja i “Haraga” profila, naslovnica mu se ispunila videima koji potiču na odlazak u Ceutu.
Ovo je dio šireg trenda u kojem pojedinci otvaraju profile kako bi naplatili savjete migrantima, iskorištavajući algoritme društvenih mreža. Iako slične grupe postoje i na drugim platformama, najaktivnija mreža pronađena je na Instagramu.
Doseg koji ovi profili ostvaruju zahvaljujući algoritmu omogućava im pristup velikom broju klijenata spremnih da plate, što je još jedan primjer kako manipulacija algoritmom može izazvati konkretnu štetu u stvarnom svijetu.


