Vlada Grenlanda priznaje da još nije spremna dati konačnu zvaničnu ocjenu o tome je li nad zajednicom Inuita počinjen genocid tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su danski ljekari provodili program prisilne kontracepcije, prenosi BBC.

Ministrica pravde Grenlanda Marijan Pavijasen, komentarišući dva suprotstavljena ekspertska izvještaja, kazala je kako vlada ne može nedvosmisleno potvrditi postojanje genocida, ali je naglasila da će se diskusija o tom pitanju svakako nastaviti.

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen najavio je formiranje posebne Komisije za pomirenje, dok je danska premijerka Mete Frederiksen obećala zajednički rad dviju vlada na rješavanju ovog osjetljivog političkog procesa.

Ova zvanična reakcija uslijedila je nakon što se četveročlani ekspertski tim, formiran s ciljem utvrđivanja kršenja ljudskih prava i ispunjavanja definicije genocida prema Konvenciji Ujedinjenih nacija, potpuno razišao u mišljenjima.

Dvoje članova tima podnijelo je ostavke i sastavilo zaseban izvještaj.

Preostale dvije autorice, advokatica s Aljaske Deli Sambo Dorou i profesorica prava na Univerzitetu u Kopenhagenu Mirijam Kalen, zaključile su da su prava Inuitkinja brutalno prekršena, ali da se genocid ne može utvrditi isključivo na osnovu prakse kontracepcije.

S druge strane, rivalski izvještaj Jonasa Kristofersena, bivšeg šefa Danskog instituta za ljudska prava, i psihologinje Jensine Nedergard, navodi da nema dokaza da je bilo koji zdravstveni radnik imao namjeru uništiti grenlandsku populaciju.

Prema zvaničnim podacima iz nacionalnog arhiva, između 1966. i 1970. godine čak 4.500 grenlandskih žena i djevojčica, od kojih su pojedine imale svega 13 godina, podvrgnuto je ugradnji intrauterinih uložaka (spirala) bez njihovog znanja ili pristanka.

Ova kampanja, koju su danske vlasti pokrenule uplašene naglim porastom nataliteta i velikim brojem maloljetničkih trudnoća, bila je toliko rasprostranjena da je stopa fertiliteta na Grenlandu za samo osam godina pala sa sedam na svega 2,3 djeteta po ženi.

Danska je u međuvremenu usvojila zakon o kompenzaciji kojim se svakoj oštećenoj ženi isplaćuje 300.000 danskih kruna (oko 46.800 dolara), nakon što je premijerka Frederiksen prošlog avgusta uputila zvanično izvinjenje zbog decenija sistematske diskriminacije.

Žrtve ove nehumane politike oštro su kritikovale najnovije zaključke eksperata.

Anrijet Bertelsen izjavila je za agenciju AFP da su izvještaji od samog početka bili pristrasni jer u ekspertski tim nije bio imenovan nijedan predstavnik grenlandskih Inuita, ističući da se opet dozvoljava strancima da definišu zločin izvršen nad njihovim tijelima.

Sedamdesetogodišnja Inger Platou prisjetila se za Reuters trenutka kada se probudila iz operacije koja joj je predstavljena kao rutinski zahvat, da bi kasnije saznala da joj je ugrađena spirala zbog koje je trajno ostala nerotkinja.

„Tretirali su nas kao životinje s jasnim ciljem da nas spriječe da rađamo”, rekla je Platou, koja je kasnije usvojila dvoje djece iz Kolumbije.

Grenland je bio danska kolonija sve do 1953. godine, autonomiju je dobio 1979, dok je Kopenhagen upravljao njegovim zdravstvenim sistemom sve do 1992. godine.

Inuiti i mješovito stanovništvo danas čine skoro 90 posto od ukupno 56.000 stanovnika ovog ostrva, a sjećanje na kolonijalnu potčinjenost i pretrpljenu nepravdu i dalje duboko determiniše odnose s Danskom.

Podjećanja radi, bivši premijer Grenlanda Mute B. Egede još je 2024. godine ovu historijsku praksu bez oklijevanja nazvao genocidom.