Evropska unija i Rusija danas su politički i ekonomski suprotstavljene, s brojnim sankcijama koje su ograničile njihove odnose. Ipak, unutar jednog od najvećih naučnih poduhvata u ljudskoj historiji – ITER-a, najvećeg svjetskog fuzijskog eksperimenta – njihova saradnja, zamišljena da traje generacijama, i dalje opstaje. Dok Brisel pooštrava kurs prema Moskvi zbog rata u Ukrajini, ruski stručnjaci i njihove evropske kolege nastavljaju zajednički rad na ovom projektu.

ITER, pokrenut 2007. godine, eksperimentalno je postrojenje koje bi trebalo da dokaže da fuzija može biti održiv izvor čiste energije. U njemu učestvuje 33 zemlje, uključujući Rusiju, Kinu, SAD i EU, a Evropa finansira najveći dio – 45,6 posto troškova. Iako je Brisel nakon invazije na Ukrajinu prekinuo saradnju s ruskim institucijama u drugim oblastima, Rusija je iz ITER-a nikada nije isključena, jer pravila projekta to ne dozvoljavaju.

Umjesto toga, Moskva i dalje doprinosi s 9,1 posto budžeta i isporučuje ključne komponente, poput poloidalnog namotaja PF1 i žiroskopa za zagrijavanje plazme. Portparol ITER-a potvrdio je da se sve aktivnosti odvijaju u skladu sa zakonskim propisima. Ova saradnja dobija na značaju u trenutku kada EU priprema strategiju za razvoj fuzije, s planiranih 330 miliona eura za ubrzanje sektora, a dokument Savjeta EU iz jula pažljivo izbjegava spominjanje Rusije, iako se zalaže za nastavak saradnje s partnerima.

Dok su mnoge evropske institucije, poput CERN-a, zamrzle odnose s Rusijom, ITER je u junu potpisao sporazum s ruskim institutom Kurčatov, a u julu je ruski ministar nauke posjetio postrojenje u Francuskoj. Zagovornici ovakve saradnje ističu da je riječ o projektu koji zahtijeva decenijsko znanje i integraciju različitih nacionalnih lanaca snabdijevanja, te da je od početka zamišljen tako da nauka nadživi političke promjene.

Međutim, rastuća zavisnost EU od Rusije u oblasti fuzije izaziva zabrinutost. Troje poslanika Evropskog parlamenta postavilo je pitanje o postepenom ukidanju te zavisnosti, ali je komesar Jørgensen odgovorio da pravila ITER-a ne predviđaju isključenje. Andrea Wechsler, jedna od potpisnica, smatra da Komisija nije pružila uvjerljivu strategiju i traži sveobuhvatnu procjenu rizika. Slično upozorava i Sehila Gonzalez de Vicente iz Clean Air Task Force, koja predviđa da će se saradnja sve više ograničavati na pouzdane saveznike, dok Wechsler naglašava da nauka ne bi trebalo da bude iznad geopolitike.