Ekstremne vrućine i izostanak padavina uzrokuju ozbiljne probleme na najznačajnijim evropskim vodotocima. Nivoi vode na pojedinim dionicama srušili su rekorde, a razmjeri situacije vidljivi su čak iz svemira.

Satelitski snimci otkrivaju izuzetno sužena korita rijeka koja prolaze kroz osušene predele. Obalna područja i pješčani sprudovi, obično skriveni ispod površine, sada su izloženi.

Usporedba s 2023. godinom, kada su protoci bili u granicama normale, jasno pokazuje koliko su se ključni vodotoci smanjili.

Evropa se suočava s najbržim zagrijavanjem na planeti, a ljeta postaju sve ekstremnija zbog klimatskih promjena koje donose dosad neviđene temperature. Uzastopni toplotni talasi isušili su tlo i rijeke, dok dugotrajna suša nije donijela olakšanje.

Posljedice su dalekosežne. Rijeke su vitalni putevi za transport robe, služe za hlađenje elektrana i proizvodnju hidroenergije, privlače turiste i pružaju staništa za biljni i životinjski svijet. Njihovo smanjenje pogađa stanovništvo, privredu i ekosisteme.

Iako vodostaji ljeti često opadnu, ove godine su na nekim mjestima dosegnuli nezapamćene minimume. Najteže su pogođeni Dunav i Rajna.

Dunav na rekordno niskom nivou

Dunav, druga najduža evropska rijeka koja prolazi kroz deset zemalja od Njemačke do Crnog mora, u Mađarskoj je zabilježio rekordno nizak vodostaj.

U Budimpešti je nivo vode u ponedjeljak pao na desetak centimetara, čime je oboren prethodni rekord od oko 33 centimetra iz 2018. godine, prenosi Associated Press.

U mađarskoj prijestolnici ove sedmice očekuju se temperature preko 38 stepeni Celzijusa, dok novi toplotni talas pogađa centralnu i istočnu Evropu. Zbog toga raste zabrinutost da bi vodostaj mogao dodatno opasti.

Smanjenje nivoa Dunava izazvalo je energetsku krizu u Mađarskoj. Nuklearna elektrana Paks, koja proizvodi gotovo polovinu električne energije u zemlji i koristi vodu iz Dunava za hlađenje, radi sa samo deset posto kapaciteta jer su svi reaktori osim jednog isključeni.

Postoji opasnost da elektrana potpuno obustavi rad ako se vodostaj nastavi smanjivati.

Mađarski premijer Péter Magyar zahvalio je domaćinstvima i privredi na dobrovoljnom smanjenju potrošnje struje u večernjim satima.

Energetski problemi i u Rumuniji

Rumunija se također suočava s energetskim poteškoćama. Pomorske snage su u ponedjeljak koristile eksploziv kako bi uklonile stijene i preusmjerile vodu iz Dunava prema jedinom aktivnom reaktoru u nuklearnoj elektrani Cernavodă.

Rumunska agencija za upravljanje vodama planira potopiti dvije barže s kamenjem u jednom rukavcu Dunava kako bi napravila privremenu branu i usmjerila više vode prema elektrani, objavio je Reuters.

Nizak vodostaj utiče i na turizam, pa su neka riječna krstarenja otkazana ili izmijenjena. Jedan kruzer se prošle sedmice nasukao na pješčani sprud u Bugarskoj.

Povlačenje rijeke otkriva i istorijske ostatke. Na sjeveru Bugarske pronađeni su ostaci drevnog mamuta, dok je u Srbiji iz vode izronio potopljeni njemački ratni brod iz Drugog svjetskog rata.

Kritično nizak vodostaj Rajne

Rajna, koja izvire u švicarskim Alpima i teče prema Sjevernom moru, također je na kritično niskom nivou. Ova rijeka je ključna za transport hrane, ruda, uglja, nafte i druge robe.

Nizak nivo snijega u Alpima, nedostatak kiše i pet toplotnih talasa uzrokovali su pad vodostaja, rekao je hidrolog Massimiliano Zappa iz Švicarskog saveznog instituta za istraživanje šuma, snijega i pejzaža.

Vodostaj kod Kauba, kritične tačke za plovidbu kod Koblenza, u srijedu je iznosio oko 23 centimetra, čime je oboren prethodni rekord iz 2018. godine, prenosi Reuters.

Nivo je toliko nizak da su teretni brodovi morali smanjiti teret i do 80 posto kako bi izbjegli nasukavanje, što remeti lance snabdijevanja i poskupljuje transport.

Portparol kompanije Lanxess izjavio je za Reuters da je transport baržama ozbiljno ograničen te da prelaze na željeznički i drumski saobraćaj gdje god je to moguće.

Rekordno niski nivoi zabilježeni su i u Kelnu te kod Lobitha, gdje Rajna ulazi u Nizozemsku.

Pogođene i druge evropske rijeke

Slični problemi pogađaju i druge rijeke, poput Pada u Italiji i Loare u Francuskoj, čiji su vodostaji na pojedinim dionicama izuzetno niski.

Naučnici upozoravaju da će rekordi niskih vodostaja u budućnosti vjerovatno biti obarani iznova.

Richard Allan, profesor klimatskih nauka na Univerzitetu u Readingu, izjavio je da će hidrološki ekstremi biti samo vrh ledenog brijega te da će upravljanje vodnim resursima postajati sve teže.

Jedini način da se ti ekstremi ograniče jeste brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova u svim sektorima i podrška dugoročnim politikama, umjesto kratkoročnog reagovanja tek kada kriza nastupi, dodao je Allan.