Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstavila je prijedlog Evropske komisije za reformu procesa proširenja, naglašavajući potrebu za postepenom integracijom, strožim provjerama kandidata i novom metodologijom. Ona je to nazvala novim “Helsinškim trenutkom” za EU.

“Svijet se promijenio, a s njim se mora promijeniti i proširenje”, izjavila je Kos na Konferenciji hrvatskih ambasadora u Zagrebu. U svom obraćanju, izložila je ključne elemente dugo odlaganog preispitivanja politike proširenja, koje ispituje kako bi EU mogla funkcionisati s više od 30 članica.

Kos je istakla brz napredak Crne Gore kao vodećeg kandidata, napredak Albanije u vladavini prava, tehnički napredak Ukrajine i Moldavije te interes Islanda za nastavak pregovora. “Komisija će predstaviti ideje o tome kako se EU mora pripremiti dok se kandidati približavaju završnoj liniji”, rekla je.

Za veću Uniju bit će potrebne unutrašnje reforme kako bi ostala efikasna, uključujući promjene u donošenju odluka bez izmjene ugovora. Kos je predložila smanjenje mogućnosti blokade od strane jedne članice i veću upotrebu pojačane saradnje, kao što je to slučaj sa Šengenom i eurom.

Kos je naglasila potrebu za jačanjem zaštitnih mjera kako bi se spriječilo nazadovanje u demokratskim standardima, pozivajući se na iskustvo s Mađarskom. “Ne smijemo dozvoliti trojanske konje, ni danas ni za 20 godina”, poručila je, iako je prijedlog kontroverzan jer može stvoriti članice drugog reda.

Ambasador Crne Gore pri EU, Petar Marković, podržao bi takve mjere ako se zasnivaju na objektivnim kriterijima. Kos smatra da bi jače zaštitne mjere mogle olakšati ratifikaciju i izgraditi povjerenje unutar Unije.

Francuska i Njemačka sugerišu “postepenu integraciju” koja bi kandidatima pružila rane koristi. “Moramo se udaljiti od logike sve ili ništa”, rekla je Kos, ističući da je to ključno zbog pristupanja Ukrajine i mogućih bezbjednosnih garancija u mirovnom sporazumu s Rusijom.

Kos je napomenula da kandidati već mogu ostvariti koristi poput pristupa SEPA-i i energetskoj mreži, ali to nije dovoljno. Na kraju, Brisel mora zaštititi interese postojećih članica i osigurati da budžet EU može finansirati prioritete, što je sporna tačka u pregovorima o sljedećem finansijskom okviru.