Tokom prvih šest mjeseci ove godine, broj zahtjeva za azil u Evropskoj uniji opao je za 17 posto u poređenju sa istim periodom prošle godine, čime je dostignut najniži nivo u posljednjih pet godina, objavila je Agencija EU za azil (EUAA).

Na zvaničnoj internet stranici EUAA navedeno je da je u tom periodu u zemljama EU podnijeto približno 332.000 zahtjeva za azil, a zaoštravanje sukoba na Bliskom istoku nije rezultiralo porastom broja zahtjeva.

Kada je riječ o državljanstvu podnosilaca, 39.000 zahtjeva uputili su državljani Avganistana, što je sedam posto manje nego prethodne godine. Državljani Venecuele podnijeli su 33.000 zahtjeva, što predstavlja pad od skoro trećine u odnosu na prošlu godinu, dok su državljani Bangladeša uputili 20.000 zahtjeva, pri čemu je kod njih zabilježen rast od 13 posto u poređenju s prethodnom godinom.

Najviše zahtjeva za azil u prvom polugodištu primila je Francuska, njih 69.000, što čini petinu svih zahtjeva u EU. Slijedi Italija sa 66.000 zahtjeva, dok su Španija i Njemačka primile po 55.000 zahtjeva.

Te četiri države zajedno su primile oko tri četvrtine ukupnog broja zahtjeva za azil u EU.

U Grčkoj je u prvoj polovini godine podnijeto 23.000 zahtjeva za azil, što je najveći broj takvih zahtjeva po glavi stanovnika, odnosno gotovo jedan zahtjev na svakih 400 stanovnika.

Stopa odobravanja azila u zemljama EU u prvom polugodištu iznosila je 31 posto.

Prema evropskim propisima koji su na snagu stupili u junu, podnosioci zahtjeva za azil iz država u kojima je stopa odobravanja azila niža od 20 posto bit će podvrgnuti ubrzanom postupku, uz brzu deportaciju u slučaju odbijanja zahtjeva.