Vodostaj Dunava i dalje je na istorijskom minimumu, a iako se u narednim danima očekuje blagi porast, to neće bitno promijeniti situaciju koja je već izazvala brojne probleme u energetici, proizvodnji i transportu duž cijelog toka rijeke. U Srbiji je najteže stanje i dalje na Bezdanu, u Apatinu i Bogojevu, gdje je korito potpuno suho, a suša je ogolila Dunav i u čitavom regionu.

Zbog dugotrajne suše, već danima se ponavljaju iste slike ogoljenih korita Dunava. Iako plovidba u Srbiji nije obustavljena, već neko vrijeme ne pristižu veliki kruzeri ni teške barže, a nizak vodostaj najdirektnije utiče na rad hidroelektrana. Iz Instituta „Vinča“ upozoravaju da Đerdap radi na petini kapaciteta i da ljetna potrošnja struje dostiže zimski nivo.

Predrag Škobalj, pomoćnik direktora za tehnološki razvoj Instituta „Vinča“, kaže da nema razloga za strah, ali da Srbija mora hitno da djeluje. „Ne treba imati strah, ali moramo što prije da krenemo u izgradnju novih energetskih kapaciteta. Srbija dugoročno mora da razvija energetski miks – nuklearnu energiju, obnovljive izvore, reverzibilne hidroelektrane i da zadrži stabilne termoenergetske kapacitete“, navodi Škobalj.

U Rumuniji se, nakon odlaganja, kontrolisano potapaju četiri barže u Dunavu kako bi se više vode usmjerilo ka nuklearnoj elektrani Černavoda. Bugarski stručnjaci tvrde da se kriza mogla izbjeći i da rješenje vide u izgradnji hidrotehničkih objekata kojima bi se regulisao tok Dunava između Bugarske i Rumunije. Valeri Ivanov iz Dunavske flote za jaružanje u Bugarskoj ističe da je novac potrošen na preliminarne studije izvodljivosti i projektovanje, a da je onda sve stalo. „Ako pogledate izvještaje za druge dijelove Dunava, vidjećete da je tamo gdje postoje pregrade za regulisanje toka nivo vode iznad uobičajenog“, ističe Ivanov.

Nizak vodostaj Dunava utiče i na turizam, pa će gubitaka u tom sektoru biti i u Mađarskoj. Međunarodni kruzeri u Budimpešti vezani su za pristanište, neki čak i više od mjesec dana. Peter Kalmandi, kapetan putničkog broda, kaže da nikada nije vidio ništa slično. „Pričao sam i sa starijim kolegama, nisu ni slutili da vodostaj Dunava u Budimpešti može biti ovako nizak“, navodi Kalmandi.

Ipak, posjetioci glavnog grada Mađarske ne propuštaju da vide sprud koji je zbog niskog vodostaja nastao ispod Margareting mosta. Mjesto na kojem stoje obično je pod vodom, a mnogi su iskoristili priliku da mu priđu bliže i odavde fotografišu zgradu parlamenta i druge atrakcije. Međutim, zgrada parlamenta i drugi simboli grada tokom noći ostaju u mraku, a zbog štednje struje dekorativna rasvjeta gasi se i u Rumuniji.