Pitanje koje muči Tajpej jeste da li bi SAD priskočile u pomoć ako Kina napadne Tajvan. Većina analitičara vjeruje da bi Washington intervenisao, s obzirom na to da Amerika opskrbljuje ostrvo gotovo svim vrstama oružja potrebnog za odbranu. Ipak, ključni problem leži u činjenici da vojske SAD i Tajvana decenijama nisu zajedno trenirale i nemaju integrisanu komandnu strukturu.

Zajednička obuka je prekinuta 1979. godine kada su SAD uspostavile diplomatske odnose s Kinom. Od tada američki generali ne posjećuju Tajvan, nema zajedničkih vježbi, razmjene kodova niti dovoljnog povjerenja. Penzionisani oficir Grant Njušam upozorava da se saradnja ne može izgraditi neposredno pred izbijanje rata. Zbog nedostatka koordinacije postoji visok rizik od pogrešne identifikacije vlastitih snaga i sporijeg donošenja odluka. Iako postoji ograničena saradnja, poput obuke oko 500 tajvanskih vojnika u SAD, te aktivnosti su malog obima kako ne bi izazvale reakciju Pekinga.

Aleksander Huang, jedan od vodećih tajvanskih stručnjaka za ratne simulacije, smatra da bi čak i hitni početak zajedničke obuke zahtijevao više od deset godina da bi se postigla puna usklađenost. Međutim, kineski predsjednik Si Đinping poručio je da želi da kineska vojska do iduće godine bude spremna za preuzimanje kontrole nad Tajvanom. Prema procjenama Marka Montgomerija, u eventualnom ratu moglo bi poginuti između 7.000 i 30.000 ljudi, zavisno od stepena saradnje SAD s Tajvanom i saveznicima. Planovi predviđaju da Tajvan brani moreuz i okolinu ostrva, dok bi SAD djelovale protiv glavnih kineskih snaga izvan tog područja, što bi Kini omogućilo da pritisak usmjeri na slabijeg partnera.

Iako je 2023. godine usvojen Zakon o jačanju otpornosti Tajvana, njegova primjena ide sporo zbog političke osjetljivosti odnosa s Kinom. Razmatrane su ideje o zajedničkim humanitarnim misijama, ali analitičari ocjenjuju da to ne rješava ključni problem – nedostatak integrisanog komandovanja. Kina je oštro reagovala na kontakte visokog nivoa, poput posjete Nensi Pelosi 2022. godine, kada je ispalila 11 balističkih raketa u vode oko Tajvana. Kako ističe Roj Kamphauzen, SAD i Tajvan nemaju integrisano komandovanje upravo zato što bi takav potez mogao izazvati krizu koju obje strane žele izbjeći.