Njemački kancelar Friedrich Merz danas u Berlinu razgovara sa šefovima država i vlada koji dijele njegovo uvjerenje da sljedeći višegodišnji budžet Evropske unije mora biti skromniji i savremeniji, dok predsjednik Evropskog savjeta António Costa putuje po članicama kako bi osigurao dogovor oko spornog pitanja.

Na sastanku su prisutni lideri Nizozemske, Finske, Austrije, Danske i Švedske, odnosno zemalja koje, poput Njemačke, spadaju u najveće neto platiše u EU budžet, što podrazumijeva da više novca uplaćuju u zajedničku kasu nego što dobijaju iz raznih fondova i programa.

Ove države zagovaraju znatno umanjenje budžeta i premještanje sredstava prema novim prioritetima, posebno odbrani i konkurentnosti, nauštrb poljoprivrede i kohezije.

Također predlažu uvođenje mehanizama koji bi spriječili dodjelu novca EU vladama koje ne poštuju demokratske standarde.

Druge članice, s druge strane, odbijaju smanjenje budžeta i ne prihvataju rezove u poljoprivrednim subvencijama i kohezionoj politici.

Evropska komisija je prošlog ljeta predložila okvir za period 2028–2034. vrijedan dvije hiljade milijardi eura, a Merz je taj prijedlog ocijenio kao neprihvatljiv i neuravnotežen.

„Ukupan budžet mora biti drastično smanjen, za stotine milijardi eura. Neprihvatljivo je da Brisel raspravlja o najvećem budžetu u istoriji dok mi kod kuće moramo da stežemo kaiš“, izjavio je za Politico austrijski kancelar Christian Stocker.

Razgovori u Berlinu vjerovatno neće donijeti konkretne cifre, već će se fokusirati na stvaranje jedinstvenog fronta za predstojeće pregovore, potvrdile su tri upućene osobe koje su željele ostati anonimne.

Irska, koja predsjedava EU i vodi proces izrade novog budžeta, trebala bi objaviti kompromisni prijedlog prije samita lidera sredinom oktobra.

Finski premijer Petteri Orpo izjavio je da opći pravci predloženog budžeta imaju podršku jer su usklađeni s ciljevima Finske.

„Međutim, ukupan iznos predloženog finansijskog okvira je previsok“, dodao je Orpo.

Merz želi da Njemačka bude lider Evrope u odbrani, konkurentnosti i strateškoj autonomiji, oblastima koje traže znatna novčana sredstva.

Istovremeno, suočava se s rastućim pritiskom desničarske evroskeptične stranke AfD, koja bi mogla pobijediti na izborima u Saksoniji-Anhaltu 6. septembra, što bi mu otežalo pristanak na velika izdvajanja za budžet EU, navodi Politico.

Kako bi se dogovor postigao do kraja godine, prije izbora u Francuskoj, Španiji i Italiji koji bi mogli dodatno zakomplicirati pregovore, Costa je ove sedmice krenuo na turneju po članicama, a nakon posjeta Slovačkoj, Estoniji, Litvaniji i Letoniji, danas u Pragu razgovara s češkim premijerom Andrejom Babišem.

Costa uvjerava da vlade nisu toliko udaljene koliko se čini prema javnim izjavama, ističući da su svi posvećeni dogovoru do kraja godine, prema riječima zvaničnika EU upoznatog s pregovorima.

Na dnevnom redu je i pitanje novih vlastitih prihoda Unije, odnosno poreza na nivou EU koji bi finansirali budžet i umanjili pritisak na nacionalne budžete, iako su se zemlje sjevera i istoka tradicionalno protivile davanju fiskalnih ovlaštenja Briselu.

Košta je u srijedu rekao da lideri uviđaju kako će za izbjegavanje velikih rezova u poljoprivredi i koheziji, uz povećanje izdvajanja za odbranu, migracije i potencijalno proširenje, biti nužni dodatni prihodi, bilo kroz veće nacionalne doprinose ili nove vlastite resurse.

Evropska komisija predložila je poreze na emisije, uvoz ugljenika, nereciklirani elektronski otpad i duvanske proizvode, dok Evropski parlament zagovara oporezivanje digitalnih usluga, online kockanja i kriptoimovine, a lideri u Berlinu razmatrat će ove opcije.