Analitičari smatraju da je zabrinutost zbog prisilnog rada “pogodan” izgovor za obnovu Trumpovog tarifnog zida.

Istakli su da su sve zemlje u “lošijem stanju” nego prije početka njegovog drugog mandata, kada je prosječna efektivna američka carina iznosila oko 2,4 posto.

Sada se nalazimo u svijetu sa znatno višim carinama, a Sjedinjene Države prijete dodatnim tarifama i drugim trgovinskim mjerama protiv brojnih najvećih i najvažnijih trgovinskih partnera.

Većina zemalja će vjerovatno prihvatiti nove carine umjesto da uzvrati, smatraju analitičari.

Veći izazovi očekuju se kroz pravne bitke pred američkim sudovima i potencijalno Kongresom nakon novembarskih izbora na sredini mandata.

“Znamo da većinu ovih carina plaćaju domaći potrošači”, izjavio je Stone, dodajući da svaka zemlja koja uzvrati SAD-u carinama na američki izvoz zapravo šteti vlastitim preduzećima i potrošačima.

Mnoge zemlje su prepoznale ekonomske troškove uzvratnih carina, što objašnjava zašto ranije američke trgovinske mjere nisu izazvale širu odmazdu.

“Pretpostavljam da će veliki dio svijeta jednostavno slijegnuti ramenima i uglavnom prihvatiti carine”, rekao je Peter Draper, izvršni direktor Instituta za međunarodnu trgovinu Univerziteta u Adelaideu, dodajući da je šire geopolitičko okruženje “krhko i nastavlja da se pogoršava”.