Novo istraživanje
Amerikanci traže stroži nadzor nad društvenim mrežama
Amerikanci traže stroži nadzor nad društvenim mrežama
Većina Amerikanaca, bez obzira na stranačku pripadnost, podržava uvođenje strožih pravila za poslovanje društvenih mreža, uključujući i obaveznu provjeru godina kako bi se maloljetnici zaštitili, pokazalo je istraživanje Reutersa i Ipsosa.
Istraživanje, provedeno u šest dana do 3. augusta, dolazi u vrijeme kada se kompanije poput Meta Platforms i Googleovog YouTubea suočavaju sa sve većim pravnim pritiscima zbog tretmana mladih korisnika. U srijedu se očekuje početak suđenja zbog optužbi državnih tužilaca da je Meta dizajnirala svoje proizvode tako da izazivaju ovisnost kod mladih.
Meta, koja negira optužbe, navodi da bi mogla platiti i do 1,4 biliona dolara kazni ako države dobiju spor. Sud u Novom Meksiku je u četvrtak zasebno naložio Meti da isplati 567 miliona dolara u fond za mentalno zdravlje tinejdžera i promijeni način funkcionisanja platformi za mlade, nakon što je utvrdio da je kompanija odgovorna za štetu po dobrobit djece.
Tehnološke kompanije su također pod sve većim nadzorom zakonodavaca širom SAD-a zbog uticaja na mlade. Više od deset saveznih država donijelo je zakone koji regulišu pristup maloljetnika društvenim mrežama, tvrdeći da je to potrebno za njihovu sigurnost na internetu. NetChoice, trgovinska asocijacija koju podržavaju Meta, TikTok i Snap, tužila je države kako bi spriječila primjenu zakona koji zahtijevaju provjeru godina korisnika, tvrdeći da ti zakoni krše slobodu govora.
Oko 61 odsto ispitanika, uključujući 71 odsto demokrata i 62 odsto republikanaca, smatra da je potreban stroži nadzor nad društvenim mrežama. Podrška među nezavisnim biračima bila je niža jer mnogi nisu bili sigurni u svoj stav.
Istraživanje je također pokazalo da 66 odsto ispitanika podržava zakone koji bi zahtijevali od društvenih mreža da koriste alate za provjeru godina kako bi spriječile pristup djeci mlađoj od 16 godina. Podrška je bila najveća među republikancima, sa 74 odsto, u poređenju sa 69 odsto demokrata.
Džejms Boserdet, 60-godišnji mašinski inženjer iz Tenesija koji je glasao za republikanskog predsjednika Donalda Trumpa na izborima 2024., rekao je da uglavnom želi da američka vlada ima manju ulogu u životima građana, ali da je borba protiv društvenih mreža izuzetak.
„Neko to mora uraditi“, rekao je on, misleći na postavljanje ograničenja za djecu na društvenim mrežama. „Da li je to posao vlade? Ne želim da bude. Mislim da bi možda trebalo.“
Kongres SAD-a do sada nije usvojio zakone koji bi štitili djecu na društvenim mrežama.
Ogromna većina Amerikanaca, njih 85 odsto, smatra da društvene mreže mogu izazvati ovisnost kod djece, a sličan procenat smatra da njihovo korištenje može biti štetno za mentalno zdravlje, pokazalo je istraživanje. Kristofer Čen, 34-godišnji stanovnik Washingtona, rekao je da društvene mreže imaju preveliki uticaj na tinejdžere, dodajući da tehnološke kompanije imaju previše kontrole nad onim što korisnici vide.
„Ne znam kako bi regulativa trebala izgledati, ali vlada mora nešto učiniti da zaštiti ljude“, rekao je Čen, koji je glasao za Kamalu Harris, demokratsku protukandidatkinju Trumpa 2024.
Paula Dik, 73, rekla je da bi društvene mreže mogle bolje zaštititi djecu od neprikladnog sadržaja, dodajući da bi trebalo biti više vladinog nadzora nad aplikacijama koje koriste. Dik je rekla da ne dozvoljava unucima da koriste YouTube dok ih čuva, ali su oni svejedno pronašli način da mu pristupe. Dik, koja živi u Kanzasu, glasala je za Trumpa 2024.
„Imaju načine da zaobiđu blokade koje su im roditelji postavili na telefonima“, rekla je. „Pametni su kad je to u pitanju.“
Ali Amerikanci također kažu da jako vole društvene mreže, pa 70 odsto njih kaže da im je vrijeme provedeno na platformama zabavno, dok samo 35 odsto kaže da ih to stresira. Mišljenja su podijeljena oko toga da li pretjeruju, pa 52 odsto kaže da provodi previše vremena dnevno na društvenim mrežama, a 43 odsto kaže da to nije slučaj.
Istraživanje Reutersa i Ipsosa, provedeno online, obuhvatilo je 4.505 odraslih Amerikanaca, a margina greške je dva procentna poena u oba smjera.

