Premijer Hrvatske Andrej Plenković pridružio se 22 čelnika Evropske unije u pismu evropskim institucijama kojim se traži usklađeno djelovanje u zaštiti vanjskih granica bloka, saopćeno je iz vlade u subotu, nakon što je oko 60.000 migranata nezakonito ušlo u špansku enklavu Ceutu.

Kriza je eskalirala kada su migranti, uglavnom plivajući oko lukobrana, preplavili Ceutu, pri čemu je život izgubilo 57 osoba, a oni koji su stigli ostali su bez osnovnih potrepština poput hrane i vode.

U pismu se naglašava da se ne smije dozvoliti da nekontrolisani masovni prelasci ili instrumentalizacija migracija stvore utisak da je nezakonit ulazak u EU moguć ili da se može pretvoriti u zakonit boravak, jer bi to podstaklo nove pokušaje i narušilo povjerenje u zajedničku migracijsku politiku.

Pismo je upućeno predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Costi i irskom premijeru Michaelu Martinu, s obzirom na to da Irska trenutno predsjedava blokom.

Među potpisnicima su i njemački kancelar Friedrich Merz, italijanska premijerka Giorgia Meloni i poljski premijer Donald Tusk, koji su izrazili odlučnost u borbi protiv krijumčara i zaštiti integriteta vanjskih granica Unije.

Reakcija dolazi nakon što je španski Vrhovni sud u julu presudio da se migranti presretnuti na moru ne mogu odmah vraćati u Maroko prema ubrzanom postupku koji se primjenjuje u enklavama, što su potpisnici ocijenili kao povod za napad i zloupotrebu sistema migracija i azila.

U pismu se ističe obaveza efikasnog odvraćanja od nezakonitih migracija i borbe protiv njih kroz koordinaciju aktivnosti, jačanje granica i rješavanje faktora privlačenja, poput legalizacije statusa velikog broja ilegalnih migranata.

Tokom petka, više od 48.000 osoba vraćeno je u Maroko nakon dogovora Madrida i Rabata o hitnoj repatrijaciji, što su čelnici EU pozdravili.

Države su zatražile od irskog predsjedništva da hitno sazove vanrednu videokonferenciju ministara unutrašnjih poslova radi definisanja koordiniranog odgovora, uključujući mobilizaciju instrumenata EU-a i podršku Španiji.

Hrvatska je naglasila važnost zajedničke odgovornosti i solidarnosti sa članicama pod posebnim pritiskom, kako bi se izbjeglo uvođenje unutrašnjih kontrola među državama članicama.