Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je kako Dejtonski mirovni sporazum ne predviđa funkciju vršitelja dužnosti visokog predstavnika. Prema njenim riječima, pokušaji zapadnih predstavnika u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira da Louisa Crishocka predstave kao privremenog visokog predstavnika nemaju pravno uporište.

Rusija ponavlja da samo visoki predstavnik odobren od Vijeća sigurnosti UN-a može imati takve ovlasti. Zaharova je istakla da takozvani vršitelj dužnosti ne posjeduje nikakve nadležnosti u skladu s Dejtonskim sporazumom. Stav je objavljen i na Facebook stranici ambasade Rusije u BiH.

Upravni odbor PIC-a nedavno je imenovao američkog diplomatu Louisa Crishocka za vršitelja dužnosti nakon odlaska Christiana Schmidta. Crishock je do tada obavljao funkciju glavnog zamjenika. Rusija je još 2021. zamrznula učešće u radu PIC-a zbog Schmidovog imenovanja koje je ocijenila nelegalnim.

Pregovori o nasljedniku

Crishock je protekle sedmice izjavio da raspolaže bonskim ovlastima koje uključuju nametanje odluka i smjenjivanje dužnosnika. Rusija, međutim, smatra suprotno. Zaharova je naglasila da takozvane bonske ovlasti krše sve odredbe Dejtonskog sporazuma, te da je mandat visokog predstavnika strogo ograničen Aneksom 10.

Moskva je ponovila zahtjev da se Ured visokog predstavnika (OHR) što prije zatvori. Prema ruskom gledištu, visoki predstavnik treba posredovati i podsticati dijalog, a ne donositi odluke umjesto domaćih institucija. SAD i evropske zemlje još nisu postigli dogovor o nasljedniku Christiana Schmidta, a o tome će se raspravljati na sjednici PIC-a 14. jula.

Dio članica EU protivi se imenovanju američkog favorita Antonija Zanardija Landija za novog visokog predstavnika. Francuska je predložila Renéa Troccaza, dok se u medijima spominje i danski diplomat Peter Sørensen, trenutno specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine, koji je ranije vodio delegaciju EU u BiH.