Svakodnevne gužve, potraga za parkingom i duge kolone u špicu postale su uobičajena slika u većim gradovima Republike Srpske, a prednjače Banja Luka i Bijeljina.

Građani to osjete svaki dan, a zvanična statistika to potvrđuje – u posljednjih pet godina broj vozila u RS značajno je porastao.

Od 2020. do kraja 2024. broj registrovanih vozila povećan je za više od 51.000, a najveći dio čine putnički automobili, kojih je sada preko 54.000 više nego na početku decenije.

Banja Luka je rekorder – za pet godina dobila je skoro 11.000 novih automobila, pa ih sada na ulicama ima više od 77.000, što špice produžava na sate i stvara uske grla na raskrsnicama.

Na istoku, Bijeljina je zabilježila preko 5.000 novih vozila (ukupno preko 39.000), a slijede Prijedor sa 3.500, te Gradiška i Laktaši sa po 2.000. Istočno Sarajevo i okolne opštine zajedno bilježe porast od preko 10.000 vozila.

Najveći rast registracija dogodio se nakon pandemije – u 2024. prvi put je registrovano skoro duplo više vozila nego 2020., što pokazuje ubrzan priliv na tržište.

Međutim, statistika krije i podatke o kupovnoj moći – prosječna starost vozila je 16-17 godina, što je iznad EU prosjeka od 12,7 godina.

Više od 80 posto prvi put registrovanih vozila su polovnjaci iz uvoza, dok se nova vozila kupuju uglavnom za komercijalne i javne potrebe.

Automobil je nužnost zbog lošeg javnog prevoza, ali se potreba zadovoljava starijim vozilima.

Najnoviji podaci za drugo tromjesečje pokazuju 153.000 registrovanih vozila, što je rast od 6,3 posto, a 80 posto su putnički automobili, od kojih je više od polovine starije od 15 godina.

Stručnjaci upozoravaju da infrastruktura u Banjoj Luci i Bijeljini ne može pratiti ovaj tempo – nove saobraćajnice i kružni tokovi samo privremeno pomažu i stvaraju indukovanu potražnju.

Osim gužvi i manjka parkinga, stari vozni park ugrožava bezbjednost i povećava zagađenje, a rješenje se vidi u reformi javnog prevoza, restriktivnijem parkiranju i okretanju održivim vidovima prevoza, kako bi se izbjegao potpuni kolaps.