Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 3. jula ocijenio da su dopune Krivičnog zakona BiH, koje propisuju kazne za neprovođenje odluka visokog predstavnika, u potpunosti usklađene s Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijela je poslanička grupa SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, samo tri mjeseca prije održavanja opštih izbora u zemlji. Upravo na osnovu ove odluke donesena je pravomoćna presuda protiv Milorada Dodika, koji je prije godinu dana osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane bavljenja politikom.

U saopćenju ovog suda ističe se da je krivičnopravna zaštita usmjerena na odbranu pravnih vrijednosti povezanih s vladavinom prava i funkcionisanjem pravnog sistema BiH. Sud BiH je ranije pravosnažno osudio Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, a on je proglašen krivim jer je potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je bivši visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno poništio. Ti zakoni su, kako je utvrđeno, imali za cilj da spriječe provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na području Republike Srpske. U istom predmetu, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloš Lukić oslobođen je svih optužbi. Nakon što je presuda postala pravomoćna, Centralna izborna komisija BiH je 6. augusta prošle godine oduzela mandat Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022.

Visoki predstavnik u BiH je 2023. godine nametnuo izmjene zakona prema kojima se njegove odluke moraju provoditi, a povod je bilo neustavno djelovanje vlasti Republike Srpske koje su usvojile set zakona koji zabranjuju provođenje odluka visokog predstavnika. Ustavni sud BiH je u ranijim odlukama o sličnim apelacijama naglasio da visoki predstavnik ima posebna međunarodna ovlaštenja koja sud ne preispituje, već ih prihvata kao dio Ustava BiH. Zakoni koje visoki predstavnik nametne, prema stavu suda, tretiraju se kao domaći zakoni Bosne i Hercegovine.