Tradicija i vjera

Svečanost u srcu Sarajeva: Vjernici proslavili Preobraženje na Pofalićima

Svečanost u srcu Sarajeva: Vjernici proslavili Preobraženje na Pofalićima

prije 2 sedmice
Vjernici proslavljaju Preobraženje u Sarajevu
Vjernici proslavljaju Preobraženje u Sarajevu
Podijeli vijest:

U centru Sarajeva danas je održana tradicionalna proslava Preobraženja Gospodnjeg, okupivši stotine Srba na Pofalićima, gdje je kolo bilo nezaobilazan dio susreta.

Mile Stanišić, koji je i prije rata vodio kolo, prisjeća se velikog okupljanja koje je okupljalo ljude svih nacija, dok je Slavica Karabatak doputovala iz Beograda, gdje je rođena, kako bi se ponovo igrala s prijateljima kojih je sve manje.

Branko Kenjić, koji već 62 godine dolazi na ovu slavu, sa prijateljem u narodnoj nošnji, sjeća se vremena kada se kolo igralo preko tramvajskih šina, a prostor do Čengić Vile bio je ispunjen narodom.

On ističe da su starije generacije nosile narodnu nošnju i da je bilo normalno proći čaršijom sa šubarom, što danas ne bi bilo prihvaćeno.

Mnogi Sarajlije imaju posebne uspomene na Preobraženje, poput onih koji su se krstili u ovoj crkvi, ili su dolazili iz Energoinvesta, a sjećaju se i vremena kada su ulice bile zatvorene od Marijin Dvora do Malte.

Proslavi je prethodila Sveta liturgija koju je predvodio mitropolit dabrobosanski Hrizostom, uz osvećenje grožđa, a prema narodnom vjerovanju, na Preobraženje se ljeto preobražava u jesen, te se mijenjaju i gora i voda.

Svečanosti su prisustvovali i gradonačelnici Istočnog Sarajeva i Bijeljine, a odlučeno je da Bijeljina bude kum slave 2028. godine.

Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine, izrazio je radost zbog kumstva, ističući da je Semberija pružila utočište mnogim Srbima koji su morali napustiti svoja ognjišta.

Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, naglasio je da ovaj hram, iako je svakodnevno malo Srba u Sarajevu, predstavlja korijen postojanja srpskog naroda na ovim prostorima.

Crkva na Pofalićima, jedno od najljepših zdanja u Sarajevskom polju, djelo je arhitekte Aleksandra Deroka, a osveštana je 1940. godine uz prisustvo 50.000 vjernika.

   Tagovi