Analiza portala Detektor pokazuje da će označavanje goriva u Bosni i Hercegovini biti znatno skuplje nego u susjednoj Srbiji, a iz naftnog sektora stižu upozorenja da bi taj dodatni trošak mogao pasti na teret potrošača kroz više cijene na pumpama.

Nakon dugogodišnjih odgađanja, BiH je konačno uvela sistem markiranja naftnih derivata, što podrazumijeva dodavanje posebne hemijske supstance nevidljive oku. Svrha ovog postupka je kontrola porijekla goriva i provjera njegove legalnosti na tržištu. Pravilnik koji reguliše ovu proceduru usvojen je krajem 2025. godine, dok su ugovori kompanijama koje će obavljati posao dodijeljeni u julu ove godine.

Prema podacima Detektora, trošak markiranja 1.000 litara goriva iznosi 33,18 KM bez PDV-a, odnosno oko 38,82 KM kada se uračuna porez. Za poređenje, isti postupak u Srbiji košta otprilike šest KM za istu količinu, što čini razliku od gotovo šest puta.

Dodatne naknade uključuju 1.200 KM bez PDV-a za ponovljeno arbitražno ispitivanje markera, dok uzorkovanje i analiza po zahtjevu koštaju 800 KM.

Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH, ističe da ovo nije jedini trošak koji bi mogao uticati na konačnu cijenu goriva. On naglašava da se novi namet uvodi u vrijeme rasta cijena, dok druge zemlje u regionu pokušavaju smanjiti opterećenja na gorivo. Bošković smatra da će se trošak kroz lanac prodaje na kraju preliti na potrošače.

Slično upozorava i Ermina Salkičević-Dizdarević, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja vjeruje da trgovci neće preuzeti taj trošak na sebe, već će ga ugraditi u cijenu za krajnje kupce.

Otvorena su i pitanja o tehničkoj provedbi markiranja uvoznog goriva. Prema pravilniku, domaće gorivo treba biti označeno prije stavljanja na tržište, dok se uvozno mora tretirati na graničnom prelazu tokom carinskog postupka. Salkičević-Dizdarević upozorava da nije jasno kako će se to izvesti, jer se cisterne prevoze zatvorene, a mnogi granični prelazi nemaju adekvatne prostore za otvaranje i tretman.

Pravilnik nalaže da organizacija zadužena za markiranje mora završiti postupak u roku od 24 sata od urednog zahtjeva, osim u slučaju više sile. Međutim, Detektor navodi da nije definisano šta se smatra višom silom niti koliko dugo kašnjenje može trajati, što otvara mogućnost gužvi i zastoja na granicama.

Posao markiranja obavljat će konzorcij koji čine američka kompanija Authentix i domaće firme, predvođene Inspekt RGH iz Sarajeva. Iz Authentixa su poručili da nisu nadležni za detalje implementacije, jer je njihova uloga isporuka tehnologije i komponenti. Inspekt RGH također nije želio iznositi detalje, nazivajući projekat strateškim državnim poduhvatom koji bi trebao unaprijediti tržište nafte i fiskalnu disciplinu.

Novinari su za više informacija upućeni na Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje, prema Detektoru, nije odgovorilo na upite.

Nakon markiranja izdaje se potvrda o dodanoj količini markera. Za uvozno gorivo potvrda se prilaže uz carinsku deklaraciju, a za domaće uz prateću dokumentaciju. Planirano je da najmanje pet posto svih postupaka bude podvrgnuto dodatnoj nasumičnoj kontroli.

Iako bi sistem trebao pomoći u borbi protiv nelegalne trgovine gorivom, ostaje nejasno koliki će biti njegov stvarni učinak, posebno zbog nedostatka pouzdanih podataka o obimu crnog tržišta u BiH.