Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona produžio je važenje zdravstvenih knjižica rudarima iz Kaknja, Breze i Zenice za mjesec dana, čime su spriječeni dalji protesti i štrajkovi.

U Zenici je i dalje 11 rudara u jami Raspotočje, a radnici ističu da su iznevjereni više puta i da više nemaju povjerenja u institucije. Plate kasne, a zbog neplaćenih doprinosa nemaju pristup zdravstvenoj zaštiti, dok još 26 rudara čeka na penziju.

Alija Selman iz Sindikata RMU Zenica kaže da je situacija sve gora, da im se dvije godine obećava poboljšanje, te da su u tom periodu dobili 25 plata, od kojih tri kasne.

Pored Zenice, rudari u Kaknju su također protestovali zbog neplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje.

RMU Kakanj već tri godine bilježi gubitke veće od 68 miliona KM, a ključan je za rad Termoelektrane u tom gradu.

Abid Fazlić, predsjednik Sindikata RMU Kakanj, ističe da svi rudnici u Federaciji posluju s gubitkom jer je proizvodna cijena veća od prodajne.

Zbog smanjene proizvodnje uglja, BiH je primorana na uvoz električne energije i uglja, a samo u prvoj polovini prošle godine uvoz uglja koštao je 74 miliona KM.

Iako je RMU Zenica označen kao prvi rudnik za gašenje zbog ekonomske neisplativosti i opasnosti u jamama, proces se odužio i traje godinama, a proizvodnja je obustavljena prije više od dvije godine.

Iz Elektroprivrede BiH poručuju da se zatvaranje RMU Zenica finansira kreditom Svjetske banke, čija je realizacija pri kraju.

U rudniku se provode aktivnosti na zatvaranju jama Stara jama i Raspotočje, uključujući rudarske radove, izvlačenje opreme i zbrinjavanje radnika.

Elektroprivreda BiH navodi da rudnici posluju u složenim tehničkim, proizvodnim i finansijskim uslovima otkako su ušli u koncern.

Svi rudnici u okviru Elektroprivrede BiH posluju s velikim gubicima, nerentabilnošću, problemima u proizvodnji i čestim blokadama računa. Ukupna dugovanja rudnika uglja u Federaciji premašila su 1,3 milijarde KM, a kod većine su obaveze veće od kapitala.

Za 2026. godinu planirana su ulaganja od oko 35 miliona KM u rudnike uglja, što bi trebalo unaprijediti proizvodne kapacitete i stabilizovati sektor.

Vlada Federacije je ranije zatražila od uprava rudnika da pripreme planove za povećanje proizvodnje u narednih šest mjeseci i tri godine, jer problem nisu samo finansijski gubici, već i loš kvalitet uglja.