Zbog godišnjih odmora, odlazaka u penziju i specijalizacija, Dom zdravlja Banja Luka privremeno je reorganizirao rad pojedinih ambulanti porodične medicine, što je ponovo pokrenulo pitanje hroničnog nedostatka ljekara u Republici Srpskoj. Ova mjera, kako su saopćili, trajat će najkasnije do 1. septembra, uz uvjeravanje da dostupnost zdravstvene zaštite neće biti ugrožena.

Anastasija Stokanović, načelnica Službe porodične medicine, objasnila je da je tokom ljeta nemoguće održati uobičajeni obim rada te da su organizacione mjere usmjerene na ravnomjernu raspodjelu doktora u mreži od 33 ambulante koje pokrivaju grad, prigradska i seoska područja. Dodala je da ljekari rade pod velikim opterećenjem, često pokrivajući dva ili više timova istovremeno, uz obimnu administraciju i probleme s elektronskim zdravstvenim sistemom.

Pacijentima je preporučeno da prije dolaska kontaktiraju timsku medicinsku sestru kako bi dobili informacije o radnom vremenu, dok će rasporedi biti istaknuti na ulazima u ambulante i na web stranici Doma zdravlja.

Problem nedostatka kadra dodatno će se produbiti – do kraja godine Dom zdravlja Banja Luka ostaje bez još 11 doktora porodične medicine zbog penzije, a u naredne tri godine bez dodatnih 22 specijalista. Interesovanje mladih ljekara za ovu specijalizaciju slabo je: na posljednjem konkursu za deset mjesta prijavilo se samo pet kandidata, dok za urgentnu medicinu nije bilo nijedne prijave.

Dekan Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci Ranko Škrbić ističe da mladi doktori radije biraju kliničke specijalnosti koje su profitabilnije. „Resorno ministarstvo mora pronaći način da se problem prevaziđe, a fakultet će nastaviti kvalitetno pripremati kadar“, poručio je Škrbić.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS Jovica Mišić upozorava da se slične poteškoće javljaju i u drugim gradovima, poput Trebinja, gdje jedna ambulanta trenutno ne radi, a pacijente preuzimaju preostali timovi. Mišić smatra da mladi izbjegavaju porodičnu medicinu zbog slabijeg materijalnog položaja – početna plata u bolnici veća je za oko 320 KM.

Prema Mišićevim riječima, država bi trebala učiniti porodičnu i urgentnu medicinu atraktivnijom kroz veće plate ili druge pogodnosti, podsjećajući na primjer Rumunije koja je uspjela vratiti dio ljekara iz inostranstva. Također, naglasio je da zdravstveni sistem nema dugoročnu kadrovsku strategiju.

Porodični ljekar bi, po normativima, trebao imati do 25 pacijenata u smjeni, od kojih bi pet bilo na preventivnim pregledima. Međutim, kako kaže Mišić, ljekari često imaju i po 80 pacijenata, zbog čega pacijenti ambulante doživljavaju samo kao mjesto za dobijanje uputnica. Ulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu, smatra on, ključno je za zdravlje stanovništva i ekonomiju, jer prevencija smanjuje bolovanja i skupe bolničke tretmane.