Kampanja za zdravstvo

Pacijenti u BiH traže konkretne odgovore, a ne predizborna obećanja

Pacijenti u BiH traže konkretne odgovore, a ne predizborna obećanja

prije 4 sata
Medicinska sestra u bijeloj uniformi hoda hodnikom bolnice, uz red stolica i plava vrata.
Medicinska sestra u bijeloj uniformi hoda hodnikom bolnice, uz red stolica i plava vrata.
Podijeli vijest:

Više od 35 udruženja iz Bosne i Hercegovine pokrenulo je kampanju “Pitaj. Traži odgovor.”, čiji je cilj od političkih subjekata dobiti jasne odgovore o najvažnijim problemima u zdravstvu. Među tim problemima su dostupnost lijekova, duge liste čekanja i prava pacijenata.

Oboljeli od teških bolesti i drugi pacijenti u BiH ne zadovoljavaju se samo predizbornim obećanjima. Oni zahtijevaju da političke stranke konkretno kažu šta će učiniti za ljude koji na lijekove i terapije čekaju mjesecima, pa i godinama.

Sead Sefić, pokretač projekta “Glasaj za život”, istakao je da je Svjetska zdravstvena organizacija pokazala da iza svakog oboljelog, bez obzira na vrstu bolesti, stoji 12 članova porodice. “To znači, iza svakog pacijenta stoji jedna velika glasačka baza od najmanje 150 hiljada ljudi. Ti ljudi moraju znati u koga vjeruju i za koga glasaju”, rekao je Sefić.

Za oboljele, zdravstvena politika nije tema koja se otvara samo u vrijeme izbora, već je to svakodnevna borba za život. Riječ je o dostupnosti lijekova i jednakim pravima bez obzira na nivo vlasti. Ne žele živjeti u neizvjesnosti jer, kako kažu, u borbi za zdravlje nema vremena za čekanje.

Adisa Velić, projektna menadžerica inicijative “Glasaj za život”, objasnila je da se pacijent iz Zenice i iz Bihaća mora liječiti preko Fonda solidarnosti jer je ta lista lijekova u nadležnosti Fonda solidarnosti, odnosno bolničkog liječenja. “Na ovu novu listu lijekova nema saglasnosti Ministarstva finansija i Ministarstva pravde”, navela je Velić.

Podaci inicijative “Glasaj za život” najbolje pokazuju koliko je sistem zakazao. Lista lijekova nije revidirana već sedam godina, zbog čega pacijenti na savremene terapije čekaju i više od 900 dana. Prema podacima Zavoda, na dan 30. juna na listama čekanja bila su 673 pacijenta. Istraživanje je pokazalo i da nezadovoljstvo nije stav pojedinaca: od 2.642 ispitanika, njih 75,5 posto stanje u zdravstvenom sistemu ocjenjuje lošim ili vrlo lošim.

Alma Stefanišin iz Udruge “Snaga” BiH poručila je da jedan mjesec čekanja nije samo jedan mjesec. “To može biti mjesec bolesti, mjesec straha, mjesec pogoršanja i najgori mjesec smrti. Ne tražimo privilegiju, tražimo pravo da živimo, da se liječimo sa dostojanstvom”, izjavila je Stefanišin.

Za ove ljude ovo nije politička igra, već borba za život, a oni nisu samo brojke na papiru. Zdravlje ne smije biti predizborno obećanje, nego osnovni kriterij po kojem će građani birati.

   Tagovi