Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine predložilo je uvođenje takozvanog „one-stop-shop“ modela za međunarodni i međuentitetski cestovni prijevoz, s ciljem da se administrativne procedure za prijevoznike znatno pojednostave i ubrzaju. Ovaj koncept podrazumijeva da se većina rutinskih poslova obavlja na jednom mjestu, čime bi se smanjilo čekanje, količina papirologije i broj institucija koje prijevoznici moraju posjetiti, bez dodatnih finansijskih opterećenja.

Ministar Edin Forto istakao je da Ministarstvo ne treba biti običan šalter, već tijelo koje upravlja sistemom. Organiziranje rutinskih poslova na efikasniji način omogućilo bi zaposlenima da se više posvete zakonodavstvu, evropskim integracijama, međunarodnim sporazumima i digitalizaciji, pri čemu država zadržava kontrolu, ali postaje učinkovitija. Naglasio je da racionalizacija procesa ne smije rezultirati većim troškovima za prijevoznike.

Planirano je da dio operativnih, administrativnih i tehničkih poslova preuzme Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, dok bi Ministarstvo zadržalo regulatorne, upravne, međunarodne, strateške i nadzorne funkcije. Ključno je da reforma ne uvede nove naknade niti poskupi postojeće usluge.

Trenutno Sektor za saobraćaj Ministarstva, pored regulatornih i strateških zaduženja, obavlja i veliki broj svakodnevnih administrativnih poslova, uključujući izdavanje dozvola, licenci, kvalifikacijskih kartica, knjiga putnih listova i drugih dokumenata. Analiza je pokazala da se radi uglavnom o standardiziranim i ponavljajućim radnjama poput prijema zahtjeva, provjere dokumentacije, komunikacije s prijevoznicima i vođenja evidencija.

Ministarstvo ima širu odgovornost – kreiranje prometne politike, pripremu propisa, vođenje međunarodnih pregovora, koordinaciju s entitetima i Brčko Distriktom, te rad na evropskim integracijama i nadzor nad prometnim sistemom. Trenutna organizacija zahtijeva od prijevoznika da poslove obavljaju na više adresa, što produžava procedure i povećava broj administrativnih koraka.

Uvođenje „one-stop-shop“ modela omogućilo bi objedinjavanje usluga na jednom mjestu, pri čemu bi Komora preuzela operativne poslove za koje postoji pravni osnov, poput prijema i obrade zahtjeva, provjere dokumentacije, vođenja evidencija i izdavanja dokumenata. Za prijevoznike bi to značilo manje koraka i manje vremena utrošenog na administraciju, ali bez povećanja troškova.

Forto je poručio da prijevoznici moraju osjetiti konkretnu korist – brže i jednostavnije procedure. Reforma ne podrazumijeva prenošenje svih poslova na Komoru, već će se svaki proces posebno analizirati kako bi se jasno odredilo šta ostaje u nadležnosti Ministarstva, a šta se može efikasnije obavljati kroz Komoru. Primjeri poput izdavanja knjiga putnih listova ili izvoda licenci već pokazuju kako bi to moglo funkcionirati.

Reforma će se provoditi postupno, uz razvoj digitalnog sistema za razmjenu podataka i unapređenje softvera koji koristi Sektor za saobraćaj. Brzina administracije direktno utiče na konkurentnost domaćih kompanija, jer kašnjenje dokumenta može značiti zastoje, dodatne troškove ili gubitak posla. Forto je naglasio da uspjeh reforme zavisi od toga koliko će prijevoznici manje čekati i obilaziti institucije, bez novih naknada.

Vanjskotrgovinska komora BiH, kao javnopravna asocijacija privrednika, prirodna je tačka saradnje između države i privrede. Već okuplja prijevoznike i poznaje njihove potrebe, pa je logično da preuzme dio operativnih poslova. Cilj nije stvaranje nove institucije, već povezivanje postojećih kapaciteta radi smanjenja administrativnog opterećenja.

Zakon o Vanjskotrgovinskoj komori već predviđa mogućnost obavljanja dodatnih poslova povjerenih od strane državnih organa. Pri tome će se strogo voditi računa da upravno odlučivanje ostane u Ministarstvu, dok će se za svaki proces precizno razgraničiti nadležnosti.

Ministarstvo zadržava punu regulatornu, stratešku i nadzornu ulogu, a prenošenjem operativnih poslova na Komoru, kadrovi će se moći više posvetiti harmonizaciji propisa s EU, pripremi novih zakona i međunarodnim pregovorima. Ovo je posebno važno u procesu evropskih integracija.

Uspjeh reforme mjerit će se konkretnim rezultatima za prijevoznike – kraćim čekanjem, manje administrativnih koraka i bez povećanja troškova. Forto je poručio da reorganizacija ne smije biti izgovor za nove naknade, te da je cilj da prijevoznici brže i lakše dobiju potrebne dokumente.

Reforma počiva na jasnoj podjeli odgovornosti: Ministarstvo upravlja sistemom, regulira i nadzire, dok Komora servisira privredu u operativnim poslovima. Krajnji cilj je manje čekanja, manje papirologije i manje administrativnih koraka, uz snažnije Ministarstvo usmjereno na unapređenje prometnog sistema Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz resornog ministarstva.