Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i poslanik Šemsudin Mehmedović istakli su potrebu da se pitanje zastupljenosti konstitutivnih naroda u institucijama BiH sagleda na temelju podataka i stručnih analiza, upozoravajući na političke manipulacije i ozbiljne posljedice koje neravnopravnost može izazvati po funkcioniranje države.

Oni su to poručili uoči konferencije “Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama u Bosni i Hercegovini”, koja se danas održava u Sarajevu.

Konaković je pozdravio institucionalno pokretanje rasprave o konstitutivnosti i legitimnom predstavljanju, ističući da se te teme često koriste za podizanje političke napetosti, naročito pred izbore.

Naglasio je da je sve veći uticaj i drugih zemalja na ta pitanja, a kao mogući okidač za vraćanje argumentaciji spomenuo je Rezoluciju o Hrvatima u BiH usvojenu u hrvatskom Saboru, kojom se traži formiranje hrvatske izborne jedinice.

Prema njegovim riječima, zahtjev hrvatskih predstavnika odnosi se na način izbora člana Predsjedništva BiH, što je, kako smatra, potpuno ustavno i legalno.

Dodao je da je ranije postojala spremnost da se izađe ususret zahtjevima Hrvata kao najmanjeg konstitutivnog naroda, ali da danas ima onih koji to ne cijene i grubo se miješaju u ustavno uređenje BiH.

Konaković je ukazao i na raspodjelu rukovodećih funkcija na državnom nivou, ističući da u 36 institucija BiH te pozicije pripadaju predstavnicima tri naroda po principu 12-12-12, što nije propisano Ustavom.

Pitao je zašto bi Hrvati i Bošnjaci imali po 12 pozicija kada Ustav nalaže poštivanje procentualne zastupljenosti, te najavio paralelu sa stanjem u kantonima gdje vlast predvodi HDZ BiH.

Naglasio je da cilj rasprave nije produbljivanje sukoba, već usmjeravanje dijaloga ka rješenjima i otvaranje suštinskih pitanja, te da će odgovor biti institucionalan i zasnovan na stručnim argumentima.

Mehmedović je rekao da konferencija prvi put otvara pitanja važna za međuetničke odnose, s fokusom na poštivanje Ustava i funkcioniranje institucija.

Ocijenio je da je etnička zastupljenost pod značajnim utjecajem političkih aktera koje je nazvao antibosanskim, te da će analize i podaci omogućiti sagledavanje stvarnog položaja naroda u institucijama.

Istakao je da bi konferencija trebala pokazati odnos susjednih zemalja prema političkim akterima u BiH, koje smatra njihovim “proksijima”, koji djeluju protiv interesa države.

Naglasio je da cilj nije prebrojavanje etničke pripadnosti, već ukazivanje na slabljenje uticaja najbrojnijeg naroda, što bi moglo dovesti do radikalizacije, otežanog rada institucija i potpunih blokada.

Na konferenciji će biti predstavljene analize zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih, uključujući raspodjelu rukovodećih funkcija i kadrovsku strukturu, radi objektivnog sagledavanja usklađenosti s ustavnim okvirom.

Posebna pažnja bit će posvećena nedosljednoj primjeni ustavnih odredbi, provođenju odluka Ustavnog suda BiH, utjecaju političkih kompromisa na rad institucija, transparentnosti imenovanja i očuvanju profesionalnih standarda u javnom sektoru.