Nakon smrti Ratka Mladića, postavljaju se pitanja o pravu porodice na obdukcijski nalaz i medicinsku dokumentaciju iz pritvorske bolnice u Scheveningenu, te o postupanju pravosuđa u Bosni i Hercegovini prema objavama na društvenim mrežama. Također, kritike iz EU na račun Srbije i Republike Srpske dovode se u pitanje u poređenju s ranijim slučajevima.

Zlatko Knežević, član Venecijanske komisije iz BiH i bivši sudija Ustavnog suda, izjavio je za Euronews Srbija da su obdukcija i toksikološke analize obavezne u slučaju smrti pritvorenika. On smatra da u BiH ne postoji pravilno postupanje, već masovne krivične prijave zbog javnih istupa, što vidi kao napad na slobodu izražavanja. Kritike EU prema Beogradu i Banjaluci upoređuje sa sahranom generala Armije RBiH Rasima Delića u Sarajevu 2010. godine.

Knežević ističe da je pravo porodice na obdukcijski nalaz i kompletnu medicinsku dokumentaciju utemeljeno u krivično-procesnom pravu i zakonima o izvršenju sankcija.

„Na ovom našem području je nezamislivo da bilo koji zatvor ili ustanova za izdržavanje sankcija, pod bilo kakvom sumnjom o vrsti i stepenu smrti bilo kojeg zatvorenika ili pritvorenika, ne provede kompletan postupak, ne obavijesti tužioca, ne obavijesti nadležne policijske organe i na kraju ne obavi obdukciju i, što je još važnije, ne obavi određene toksikološke analize“, rekao je Knežević.

On kritikuje neprofesionalnost u raspravi o Mehanizmu, posebno javne izjave ljekara koji su komentarisali slučaj bez provođenja postupka.

„Dakle, meni je sva ova priča vrlo neprofesionalna kada je riječ o Mehanizmu da dopusti da tako nešto ima procjenu ljudi koji su kardiolozi, ljudi doktori, i da o tome ne obrati pažnju i ne provede postupak, jednostavno mi je to nezamislivo“, kaže Knežević.

Prema njegovim riječima, u danima nakon smrti Mladića, pravosudni organi u BiH nisu postupali pravilno, već su podnosili masovne prijave.

„Postoji, prema nekim informacijama, između 80 i 90 hiljada krivičnih prijava protiv lica koja su navodno veličala ratne zločince, u ovom slučaju konkretno generala Mladića. To podrazumijeva od objava na društvenim mrežama pa do svega i svačega“, rekao je Knežević.

Kao primjer spominje slučaj šesnaestogodišnjaka koji je navodno izbačen iz fudbalske akademije FK Sarajevo zbog objave njegovog oca.

„Juče sam pročitao da je dječak, dijete od 16 godina, otpušten iz fudbalske akademije fudbalskog kluba Sarajevo, jer je njegov otac navodno na Facebooku veličao ili objavio sliku Ratka Mladića. Nije to najstrašnije, već cijela ta bulumenta navodnih liberala koji su se potrudili da objašnjavaju da je to u redu, da je taj čovjek kriv što nije obratio pažnju na budućnost svoga djeteta, da je to dijete krivo zbog oca“, kaže Knežević.

Takvo ponašanje, kako kaže, nema veze s elementima krivičnog djela, već ukazuje na zabranu javnog izražavanja.

„Jedna histerija koja nema veze s elementima bića krivičnog djela, a krivičari znaju o čemu govorim, koja se svela na stav zabrane javnog izražavanja, ili što kaže gospođa Kos, “evropskim standardima” i “evropskim vrijednostima” o pravu na slobodu mišljenja i javnog izražavanja“, kaže on i dodaje:

„Ako je ova histerija zbog sahrane generala Mladića, ja sam u velikoj bojazni o međusobnim odnosima u Bosni i Hercegovini“, rekao je Knežević.

Knežević podsjeća na sahranu Rasima Delića u Sarajevu u aprilu 2010. godine i postavlja pitanje zašto EU i Savjet Evrope nisu tada reagovali.

„Prije 16 i po godina, u aprilu 2010., u Sarajevu je sahranjen general Armije RBiH, Rasim Delić, general Armije BiH. Tadašnja sahrana je u Sarajevu krenula ispred Doma vojske, Oružanih snaga BiH. Održana je komemoracija u istoj toj zgradi. Na komemoraciji su govorili među najvišim političkim predstavnicima bošnjačkog naroda i Federacije u pratnji više od 10.000 ljudi, a oproštajni govor na groblju održao je tadašnji reis-ul-ulema Mustafa Cerić“, rekao je Knežević.

Citirao je riječi tadašnjeg reis-ul-uleme, objavljene na Drugom dnevniku Federalne televizije 20. aprila 2010. godine:

„Danas smo ovdje da nas se dobro vidi, da znamo tugu s ponosom nositi, i da nas se dobro čuje, da znamo praviti razliku između istine i laži, da znamo razlikovati između ljubavi i mržnje, da znamo razlikovati između pravde i zuluma“, citirao je Knežević Mustafu Cerića.

Poručio je onima koji danas traže krivično djelo u objavama da tu izjavu stave u isti kontekst.

„Dakle, paćenici koji skupljate po društvenim mrežama i tražite elemente krivičnog djela, naglasite da sam citirao efendiju reis-ul-ulemu Mustafu Cerića na sahrani generala Rasima Delića u Sarajevu“, rekao je Knežević.