Vijeće za provedbu mira ponovo zasjeda kako bi se odlučilo o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što je Christian Schmidt u maju podnio ostavku.

Na sjednici Upravnog odbora 30. juna privremeno je na čelo postavljen američki diplomata Louis J. Crishock, prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko, koji će obavljati dužnost dok članice ne dogovore stalno rješenje.

Dosadašnji sastanci 4. i 30. juna nisu dali konsenzus: SAD su podržale Italijana Antonija Zanardija Landija, dok su Francuska i Velika Britanija, uz Njemačku, lobirale za Francuza Renéa Troccaza.

Visoka predstavnica EU Kaja Kallas i šef delegacije EU u BiH Luigi Soreca izjavili su da bi novi visoki predstavnik trebao biti izabran 14. jula, te da je Crishockovo imenovanje samo privremena mjera.

Soreca je naglasio kako nema pomaka u stavu EU o mandatu OHR-a, ističući da taj ured nije trajna institucija i da ga treba zatvoriti, a najbrži put do toga je napredak BiH ka Evropskoj uniji.

Bez obzira na ishod sutrašnje sjednice, jasno je da će Crishock obezbijediti institucionalni kontinuitet i pravnu sigurnost za sve odluke prethodnih visokih predstavnika, djelujući pod političkim vodstvom PIC-a.

Na snazi ostaju i ranije odluke, poput Schmidtovih izmjena Krivičnog zakona BiH na osnovu kojih je Milorad Dodik osuđen na zabranu obavljanja funkcije.

Zadržan je i instrument “bonskih ovlaštenja” koji omogućava nametanje zakona radi otklanjanja političkih blokada i ubrzanja provedbe Dejtonskog sporazuma.

Prema nezvaničnim informacijama, na sastanku Macrona i Meloni 25. juna postignut je dogovor da prve dvije godine OHR vodi Italijan, a naredne dvije Francuz.

Italija je partnerima u PIC-u dostavila dokument u kojem iznosi svoju viziju budućnosti OHR-a, predviđajući postepeno smanjenje ovog ureda.

U dokumentu se “bonska ovlaštenja” navode kao posljednja mogućnost, kada su svi drugi mehanizmi iscrpljeni.

Novi visoki predstavnik neće poništavati odluke prethodnika, a trajanje mandata OHR-a i dalje zavisi od ispunjenja programa “5+2”, što znači da bi OHR mogao ostati u BiH još godinama.

Program “5+2” podrazumijeva pet ključnih ciljeva i dva uslova koje vlasti u BiH moraju ispuniti prije zatvaranja OHR-a i preuzimanja punog suvereniteta.

Taj program definisao je Upravni odbor PIC-a još 2008. godine.

Među ciljevima su rješavanje pitanja državne imovine i potpuna provedba arbitražne odluke za Brčko distrikt, dok je jedan od uslova da se OHR ne zatvori dok PIC ne ocijeni da se situacija u BiH u potpunosti poštuje Dejtonski sporazum.