Memorijalni centar Srebrenica objavio je godišnji izvještaj koji dokumentuje porast negiranja genocida i dehumanizacije Bošnjaka u javnom prostoru Bosne i Hercegovine i regiona. U odnosu na prethodnu godinu, broj zabilježenih slučajeva je znatno veći.

Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić istakao je da je cilj izvještaja stvaranje trajne arhive javnog govora o Srebrenici, koja će biti dostupna istraživačima, novinarima i široj javnosti. Naglasio je da Centar već šest godina sistematski prati i bilježi pojave negiranja genocida.

“Ovo radimo kako bismo sačuvali zapis o tome šta se i ko govori o Srebrenici u javnom životu. Bez obzira na trenutne političke vjetrove, ostaće zabilježeno ko je i na koji način negirao genocid 30 godina nakon njegovog izvršenja”, rekao je Suljagić.

Koordinator monitoringa Edin Ikanović predstavio je ključne podatke: tokom 2026. godine evidentirano je 149 slučajeva negiranja genocida, dok ih je godinu ranije bilo 99. Najčešći oblici su direktno poricanje i relativizacija, a primjetan je i porast sadržaja koji podržavaju osobe osuđene za ratne zločine.

Ikanović je dodao da su u izvještaju identifikovani pojedinci i mediji koji se najčešće pojavljuju u kontekstu negiranja genocida. Među njima su političari iz BiH i Srbije, javne ličnosti, te medijske kuće poput Srne i RTRS-a, koje autori ocjenjuju ključnim platformama za širenje ovakvih narativa.

Jedan od autora izvještaja Jasmin Mujanović istakao je da je ovogodišnja analiza posebno obuhvatila međunarodne lobističke aktivnosti vlasti Republike Srpske, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema njegovim riječima, izvještaj pokazuje kako su ove aktivnosti povezane s narativima koji negiraju genocid i predstavljaju Bošnjake kao sigurnosnu i ideološku prijetnju.

Mujanović je naveo da su analizirani javno dostupni lobistički ugovori, medijski sadržaji i izjave političkih i javnih aktera u SAD-u, te da oni predstavljaju dio šire kampanje za promociju političkih ciljeva vlasti RS.

Urednik izvještaja Tarik Močević naglasio je da, uprkos izmjenama Krivičnog zakona BiH kojima je kriminalizirano negiranje genocida, podaci ne pokazuju smanjenje broja ovakvih slučajeva. Ovogodišnji izvještaj posebno se bavi dehumanizacijom Bošnjaka kao pratećim fenomenom, kroz javne istupe političara, medijske sadržaje i druge oblike komunikacije.

Močević je podsjetio na dosadašnje brojke: 2021. godine bilo je 240 slučajeva, 2022. godine 681, 2023. godine 90, 2024. godine 305, a 2025. godine 99 slučajeva negiranja genocida. Analiza medijskog izvještavanja o godišnjici srebreničkog genocida pokazala je da su pojedini mediji u RS posvetili vrlo malo ili nimalo prostora, dok su drugi objavljivali sadržaje suprotne sudski utvrđenim činjenicama.

Autori izvještaja ocijenili su da dosadašnji rezultati procesuiranja krivičnih djela negiranja genocida i veličanja osuđenih nisu srazmjerni broju evidentiranih slučajeva, te da je doneseno samo nekoliko presuda, dok su pojedine optužnice odbijene. Izvještaj se temelji na monitoringu javnog prostora u BiH i regionu, dok društvene mreže nisu sistematski obuhvaćene zbog obima i potrebe za posebnom metodologijom.