Ulazak u Hrvatsku više nije samo formalnost – svaki prelazak granice sada se digitalno bilježi, a biometrijski podaci postaju sastavni dio putovanja.

Novi sistem Evropske unije već je pokazao koliko će promijeniti putovanja građana BiH prema Hrvatskoj. Dugotrajna čekanja na granici postala su uobičajena pojava. Evropska komisija objavila je prve podatke o radu Entry/Exit sistema (EES), a brojke jasno pokazuju da je riječ o alatu koji ne zamjenjuje samo pečat u pasošu, već služi kao ključni mehanizam za nadzor ulaska u schengenski prostor.

Od postepenog uvođenja u oktobru prošle godine, EES je zabilježio više od 160 miliona prelazaka državljana trećih zemalja. Istovremeno, odbijeno je preko 50.000 ulazaka, a biometrija je pomogla u identifikaciji više od 1.500 osoba koje su predstavljale ozbiljnu sigurnosnu prijetnju za Schengen, uključujući one povezane s terorizmom, krijumčarenjem ljudi i drugim teškim krivičnim djelima.

Hrvatska od početka primjene spriječila ulazak za 7.771 putnika

Za građane BiH ovo nije apstraktna evropska statistika. Hrvatska je njihov najvažniji kopneni ulaz u Schengen, a upravo je Hrvatska među predvodnicima u primjeni novog sistema. Hrvatska je EES na svih 77 međunarodnih graničnih prijelaza na vanjskoj granici u potpunosti aktivirala još 1. marta, više od mjesec dana prije krajnjeg roka koji je postavila EU.

Do sada je u hrvatskom sistemu kreirano više od 2,3 miliona EES dosjea, a obavljeno je više od 9,3 miliona provjera i verifikacija postojećih dosjea. Posebno je zanimljiv podatak da je Hrvatska od početka primjene spriječila ulazak za 7.771 putnika, što čini oko 15 posto svih odbijenih ulazaka evidentiranih u EU.

Šta EES znači za građane BiH

Za putnike iz BiH najvažnija promjena je da njihov prelazak granice više ne uključuje samo kontrolu pasoša. EES bilježi podatke iz putne isprave, ulazak i izlazak te biometrijske podatke – fotografiju lica i otiske prstiju.

Sistem također omogućava automatsko otkrivanje osoba koje su prekoračile dozvoljeni boravak, kao i onih koje pokušavaju koristiti lažni identitet ili dokumente.

To znači da će za građane BiH koji u Hrvatsku ulaze kao turisti, u kupovinu, zbog porodičnih posjeta ili putuju dalje prema drugim državama EU-a svaki prelazak biti precizno evidentiran. Posebno će morati paziti na pravilo 90 dana boravka unutar 180 dana jer će digitalni sistem omogućiti puno preciznije praćenje ukupnog vremena provedenog u Schengenu.

Duže zadržavanje na granici

Istovremeno, EES može značiti i duže zadržavanje na granici, posebno pri prvoj registraciji kada se uzimaju biometrijski podaci. Upravo je zato pitanje funkcioniranja sistema na kopnenim prijelazima između BiH i Hrvatske od posebne važnosti.

Granična policija BiH već je upozorila građane da se EES ne može provoditi na svim prijelazima. Na privremenim međunarodnim prijelazima Vinica, Subašići i Vir trenutno nema tehničkih uvjeta za obradu putnika koji podliježu EES-u.

To znači da državljani BiH koji nemaju reguliran boravak u nekoj članici EU-a na tim prijelazima ne mogu ući u Hrvatsku, odnosno Schengen, nego se usmjeravaju na prijelaze opremljene za EES.

Dodatna tehnička rješenja

Za Hrvatsku, koja tokom ljetne sezone bilježi veliki broj putnika iz BiH, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja izvan EU-a, novi sistem predstavlja veliki tehnološki i organizacijski izazov. Hrvatska policija zato radi i na dodatnim tehničkim rješenjima, uključujući mobilne EES uređaje koji bi omogućili registraciju putnika prije dolaska do same granične kontrole.

Evropska komisija sistem ocjenjuje uspješnim jer istovremeno povećava sigurnost i omogućava precizniju kontrolu granice.

Za građane BiH, međutim, poruka je jednostavna: ulazak u Hrvatsku više nije samo udar pečata u pasoš. Svaki prelazak ostaje u digitalnom sistemu, a biometrija postaje dio putovanja.

Granica prema Hrvatskoj tako je postala dio potpuno nove evropske digitalne kontrole – sistema koji će u budućnosti sve preciznije znati ko je ušao, kada je ušao i kada mora napustiti Schengen.