Ambasador Bosne i Hercegovine pri Evropskoj uniji Obrad Kesić poručio je u intervjuu za Euronews da zemlje koje se suočavaju s problemima u sprovođenju reformi treba podržati, a ne kažnjavati njihove građane. Kako je prošle sedmice objavljeno, Evropska komisija razmatra da sredstva namijenjena kandidatima koji nisu ispunili reformske obaveze preusmjeri ka uspješnijim državama, što bi najteže moglo pogoditi upravo Bosnu i Hercegovinu. „Ako đaci zaostaju, kazna nije najbolji način da se vrate na pravi put“, izjavio je Kesić, naglasivši da bi ovakva mjera najviše štetila običnim ljudima u BiH.

Kesić je istakao da posjete predsjednika Evropskog savjeta Antónija Coste i visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Kaje Kallas potvrđuju kako Brisel i dalje računa na BiH, ali je upozorio da bi smanjenje finansijske pomoći poslalo pogrešan politički signal i pretvorilo proces proširenja u takmičenje, ugrožavajući time regionalnu saradnju. Kao primjer dobre koordinacije naveo je zajedničko djelovanje BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije prilikom rješavanja problema kamiondžija na granicama EU tokom uvođenja novog sistema ulaska i izlaska. „Svi donosioci odluka u Sarajevu svjesni su svoje odgovornosti za zaostajanje u sprovođenju dogovorenih reformi“, kazao je, osvrnuvši se na unutrašnje političke izazove poput raspada koalicione vlade i ustavne krize.

„Znamo da nismo odradili domaću zadaću, ali preraspodjela novca nije najbolji podsticaj“, dodao je ambasador, smatrajući da je trenutak izuzetno osjetljiv jer bi evropska sredstva mogla postati ključna politička tema uoči oktobarskih izbora, što bi otvorilo prostor za političke opcije koje su protiv evropskih integracija. „Iako to nije namjera, ova odluka će neminovno uticati na demokratski proces i same izbore“, upozorio je Kesić.

Kesić je ukazao i na rastuće nepovjerenje u proces pristupanja EU, koje dodatno podstiču prijedlozi pojedinih država članica, poput francusko-njemačke inicijative o „postepenoj integraciji“. Prema njegovim riječima, ovakvi koncepti unose dodatnu neizvjesnost jer mogu promijeniti uslove za države koje su već u procesu, slično kao što je Plan rasta EU za Zapadni Balkan zamijenio Berlinski proces. Sarajevo još uvijek čeka zvaničnu odluku, a nada se da će eventualno preusmjeravanje sredstava iz fonda od šest milijardi eura (od čega je BiH namijenjeno nešto manje od milijarde) biti znatno manje od trenutnih spekulacija.

Prema dostupnim informacijama, Evropska komisija razmatra i opcije da zemlje koje su propustile rokove ne ostanu bez ikakvih sredstava, između ostalog preusmjeravanjem dijela neiskorištenog novca na tehničku podršku.