Zbog izostanka aktivnosti domaćih institucija, postoji opasnost da BiH u tekućoj godini ostane bez 373,9 miliona eura iz Plana rasta, što bi se dodalo na prošlogodišnji gubitak od 108 miliona eura.

Iz Delegacije EU i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH za “Nezavisne novine” ističu da je ponuda od gotovo milijardu eura i dalje otvorena, ali samo uz provedbu dogovorenih reformi, što predstavlja veliku šansu za zemlju i njene građane.

Ta sredstva, kako objašnjavaju, mješavina su bespovratnog novca i povoljnih kredita, a namijenjena su za konkretne projekte poput modernih cesta, energetske infrastrukture, bolje digitalne povezanosti i novih radnih mjesta.

Naglašavaju da mjere iz Reformske agende, koje su uslov za isplatu, direktno podržavaju napredak na evropskom putu i poboljšanje kvaliteta života u oblastima digitalizacije, poslovnog okruženja, energetske tranzicije, obrazovanja i vladavine prava.

Istovremeno, poručuju da su nedavne tvrdnje u javnosti o prirodi pomoći netačne, te da je iznos sredstava značajan i ne treba ga umanjivati.

Kao primjer navode da samo bespovratna komponenta od 280,3 miliona eura čini otprilike trećinu godišnjeg budžeta institucija BiH, a kreditni uslovi su mnogo povoljniji od onih na komercijalnom tržištu.

Dodaju da Evropska komisija ne odlučuje o korištenju sredstava, već da bi polovina iznosa, nakon reformi, bila uplaćena direktno u trezor BiH, a raspodjela bi bila u nadležnosti domaćih organa, uz prijavljivanje nepravilnosti Komisiji.

Na taj način, BiH bi imala tretman sličan članici EU, kao i drugi partneri sa Zapadnog Balkana, dok bi druga polovina sredstava bila usmjerena na stratešku infrastrukturu kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF).

Od 2009. godine, kroz WBIF je osigurano više od milijardu eura za preko 30 projekata u BiH, uključujući autoceste na Koridoru Vc, vjetroelektrane, energetsku efikasnost, vodosnabdijevanje i upravljanje otpadom.

Prioritete za infrastrukturu utvrđuje sama BiH, a projekte predlažu domaće vlasti, uz transparentnu ocjenu i analize troškova i koristi.

Međutim, kako je riječ o novcu poreskih obveznika EU, postoje standardni mehanizmi zaštite, pa projekti koji povećavaju ovisnost o fosilnim gorivima više neće biti finansirani, s obzirom na cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine, što je sve urgentnije zbog ovogodišnjih toplotnih talasa.

Stoga pozivaju sve lidere i političke aktere u BiH da brzo i odlučno djeluju kako bi iskoristili prilike iz Plana rasta, u interesu građana i evropskih integracija.