Prema prognozama, globalna dnevna potrošnja nafte mogla bi do 2050. godine dostići 114 miliona barela, što je za gotovo 40 posto više u odnosu na sadašnjih 82,8 miliona. Istovremeno se očekuje da će upotreba uglja u svijetu porasti za čak 50 posto, i to uprkos deklarisanim klimatskim obavezama i planovima za dekarbonizaciju energetskog sektora, upozorio je dopisni član Odjeljenja tehničkih nauka ANUBiH Izet Smajević na današnjem predavanju u Akademiji.

Upravo ta raskorak između klimatskih ambicija i stvarnih energetskih potreba bila je centralna tema predavanja pod nazivom „Trend budućeg snabdijevanja električnom energijom iz termoelektrana na ugalj: Svijet, Evropa, BiH“ održanog u ANUBiH. Smajević je istakao da, bez obzira na snažne međunarodne klimatske politike, potrošnja uglja i dalje bilježi rast, pri čemu Kina sama troši gotovo 56 posto ukupno iskorištenog uglja na planeti, dok zajedno s Indijom učestvuje s oko 70 posto u svjetskoj potrošnji ovog energenta.

Posebno je naglasio da elektroenergetski sektor predstavlja glavni pokretač povećane potrošnje uglja, te da je proizvodnja električne energije iz uglja u 2024. godini dosegnula rekordnih 10.700 teravat-sati (TWh). Tokom predavanja postavljena su i ključna pitanja u vezi s energetskom tranzicijom, posebno koliko je Bosna i Hercegovina spremna za ostvarenje cilja nulte emisije CO₂ do 2050. godine, što bi moglo dovesti do gašenja postojećih kapaciteta bez odgovarajuće zamjene.

Smajević je upozorio da Bosna i Hercegovina već trpi posljedice višedecenijskog izostanka strateškog planiranja u energetici. Podsjetio je da je BiH od 2021. godine počela uvoziti ugalj, dok je proizvodnja električne energije u termoelektranama u 2025. godini bila sedam posto manja nego godinu ranije.

Govoreći o energetskoj efikasnosti, Smajević je naveo da termoelektrane u svijetu u prosjeku koriste samo oko 30 posto energije, dok se ostatak gubi. Istakao je da Bosna i Hercegovina mora hitno ulagati u povećanje efikasnosti postojećih postrojenja, razvoj obnovljivih izvora energije i modernizaciju elektroenergetskog sistema.

Zaključeno je da će se dio svijeta, predvođen Kinom i drugim velikim ekonomijama, i u narednim decenijama značajno oslanjati na ugalj, dok Evropska unija paralelno nastavlja proces potpune dekarbonizacije elektroenergetskog sektora do 2050. godine. Bosna i Hercegovina, koja teži članstvu u EU, suočena je s ozbiljnim izazovima jer još uvijek nema jasno definisan niti usvojen program dekarbonizacije energetskog sistema, uz dodatni pritisak CBAM mehanizma Evropske unije.

Tokom predavanja istaknuta je potreba hitnog povećanja energetske efikasnosti postojećih termoelektrana, modernizacije postrojenja i primjene domaćih naučnih i tehnoloških rješenja, uključujući povratak detonaciono-pulsnog čišćenja kotlova u TE Kakanj. Od nadležnih institucija zatraženo je da bez odlaganja pokrenu strateške procese modernizacije energetskog sektora Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz ANUBiH.