U Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla raspravljalo se o hitnoj potrebi uvođenja modernih tehnologija, uključujući prijenosne senzore i umjetnu inteligenciju, u poljoprivrednu praksu. Iako su prednosti takvog pristupa neosporne, u Bosni i Hercegovini one još uvijek nisu zaživjele. Stručnjaci su upozorili da će primjena ovih alata uskoro postati imperativ ako domaći proizvođači žele održati konkurentnost kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu.

Kritična zavisnost od uvoza

Tuzlanski kanton vlastitom proizvodnjom hrane zadovoljava tek oko 30 posto potreba svog stanovništva, unatoč postojanju resursa koji bi te potrebe mogle značajno prevazići. Kako bi se to postiglo, neophodno je, po uzoru na vodeće svjetske proizvođače, provesti sveobuhvatnu digitalnu transformaciju poljoprivredne proizvodnje.

Sekretar Saveza udruženja za poljoprivredu Tuzlanskog kantona Suad Selimović istakao je da su prvi rezultati digitalizacije već mjerljivi. “Uvidjeli smo da se postižu gotovo 30 posto bolji rezultati, gledano kroz kvalitet proizvoda i prinose, ali najvažnije je da se ostvaruje bolji finansijski rezultat i mogućnost konkuriranja proizvođačima iz Evropske unije,” kazao je Selimović.

Alati koji mijenjaju pravila igre

Jedan od ključnih alata predstavljenih na skupu u Tuzli je prijenosni senzor koji, mjerenjem faza fotosinteze u biljci, omogućava dubok uvid u njene fiziološke procese, predviđa potencijalne probleme i predlaže optimalna rješenja.

Profesorica na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Aleksandra Nikolić pojasnila je dalekosežan značaj ovih tehnologija. “Na osnovu tih podataka možemo vidjeti šta biljci nedostaje – da li treba više ili manje hranjivih materija, vode, da li je potrebno smanjiti ili povećati temperaturu ili količinu zraka. Sve se optimizira, a procjene su vrlo pouzdane kada je riječ o količini i klasi proizvoda,” izjavila je Nikolić.

Izazov nedovoljne infrastrukture

Za postizanje maksimalnog efekta digitalizacije neophodno je izgraditi odgovarajuću digitalnu mrežu na terenu koja će omogućiti brzu i kvalitetnu razmjenu informacija.

Predstavnik Voćar-prometa Kalesija Fahrudin Delibajrić ukazao je na ozbiljan nedostatak sistemske podrške. “Da bismo to mogli uraditi, morali bismo napraviti još jedan korak naprijed, ali kod nas nema dovoljno razumijevanja kada želimo unaprijediti nešto što zahtijeva ulaganja. U svijetu se to već podrazumijeva,” rekao je Delibajrić.

Predsjednik Saveza udruženja za poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona Senad Hećimović istakao je da su procesi digitalizacije tek u svojim počecima. “To je još u ranoj fazi kada je riječ o našem kantonu i nadamo se da će se razvijati u boljem smjeru. Postoji ideja da se formira udruženje za ruralni razvoj, što bi moglo doprinijeti razvoju novih tehnologija,” kazao je Hećimović.

Na području Tuzlanskog kantona oko 10.000 domaćinstava bavi se poljoprivrednom proizvodnjom za tržište, ali niti jedno od njih još nije počelo s primjenom ovih modernih tehnologija u praksi.