Pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, čiji je cilj okončanje sukoba, mogli bi biti nastavljeni u Pakistanu već u naredna dva dana. To je izjavio američki predsjednik Donald Trump, uprkos tome što je Washington uveo pomorsku blokadu iranskih luka nakon kolapsa vikend-pregovora.

Izvori iz zaljevskih zemalja, Pakistana i Irana također su potvrdili da bi pregovarački timovi mogli biti vraćeni u Pakistan kasnije ove sedmice, iako jedan visoki iranski izvor ističe da datum još uvijek nije određen.

Trump ostavlja vrata otvorenim

“Trebali biste ostati tamo, stvarno, jer nešto bi se moglo dogoditi u naredna dva dana, a mi smo skloniji da odemo tamo”, citiran je Trump u intervjuu za New York Post.

Iako je američka blokada izazvala oštru reakciju Teherana, naznake da bi diplomatski dijalog mogao biti nastavljen umirile su tržišta nafte, spustivši referentne cijene ispod 100 dolara po barelu.

Iran je efektivno zatvorio Hormuški tjesnac, ključni globalni pomorski put za transport nafte i gasa, od početka rata 28. februara. U neprijateljstvima je, prema procjenama, poginulo oko 5.000 ljudi.

Nuklearni spor i blokada

Pregovori u Islamabadu prošlog vikenda nisu donijeli sporazum, što je dovelo u pitanje opstanak dvonedjeljnog primirja koje još uvijek traje. Ključna tačka spora bile su iranske nuklearne ambicije.

SAD su predložile 20-godišnju suspenziju svih nuklearnih aktivnosti Irana, dok je Teheran predložio prekid od tri do pet godina. Washington također traži da se svi obogaćeni nuklearni materijali uklone iz Irana.

Jedan izvor upućen u pregovore naveo je da su tajni razgovori od prošlog vikenda donijeli napredak u smanjenju tog jaza, približivši strane sporazumu koji bi mogao biti predstavljen na novom krugu pregovora.

Kompleksnost sporazuma iz 2015. godine, od kojeg se Trump povukao 2018., i potreba za nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) ostavljaju pitanje kakav bi se nuklearni sporazum mogao brzo postići.

Centcom je saopćio da nijedan brod nije prošao blokadu iranskih luka u prvih 24 sata dok je bila na snazi, te da se šest trgovačkih plovila vratilo. Više od desetak američkih ratnih brodova učestvuje u blokadi, koja se odnosi samo na brodove koji idu u ili iz Irana.

Međutim, podaci o pomorstvu pokazali su da blokada 14. aprila nije imala značajniji uticaj na saobraćaj kroz Hormuški tjesnac, gdje je najmanje osam brodova prešlo ovaj plovni put.

Najnoviji sukob dodatno je zamutio izglede za globalnu energetsku sigurnost i snabdijevanje robom koja ovisi o nafti. Medunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je prognozu rasta, upozorivši da bi globalna ekonomija mogla biti na rubu recesije ako se sukob pogorša.

Saveznici SAD-a u NATO-u, uključujući Britaniju i Francusku, izjavili su da neće biti uvučeni u sukob učestvovanjem u blokadi, iako su ponudili pomoć u zaštiti tjesnaca kada bude postignut sporazum.

Kina, glavni kupac iranske nafte, proglasila je američku blokadu “opasnom i neodgovornom” te je izjavila da će samo pogoršati tenzije. Američki ministar finansija Scott Bessent kritizirao je Kinu zbog gomilanja nafte tokom rata.

Analitičari predviđaju da će cijene nafte ostati visoke narednih sedmica i nakon potpunog otvaranja tjesnaca, zbog zaostataka, oštećene infrastrukture i povišene neizvjesnosti.