Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump doputovao je u kinesku prijestolnicu uoči samita s predsjednikom Xi Jinpingom, koji dolazi nakon višenedjeljnih bezuspješnih nastojanja Washingtona da Peking uvjeri da pomogne u vraćanju Irana za pregovarački stol i ublažavanju napetosti u Hormuškom tjesnacu.

Dvojica lidera dvije najveće svjetske ekonomije sastat će se u četvrtak i petak, a ovo je Trumpov prvi posjet Kini od 2017. godine. U fokusu razgovora naći će se trgovina, Tajvan, vještačka inteligencija i sukob vezan uz Iran.

Evo šta je poznato o predstojećem susretu i ključnim temama koje će dominirati dnevnim redom.

Samit se održava u trenutku kada dvije najveće svjetske ekonomije bilježe rastuće tenzije oko trgovine, tehnologije, Tajvana i iranskog rata. Njegov značaj dodatno naglašava činjenica da je Trump prvi američki lider koji posjećuje Kinu u gotovo deset godina, a sve se dešava usred pojačane geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti. Prvobitno planiran ranije ove godine, sastanak je odgođen zbog rata s Iranom.

Prije polaska za Peking Trump je izjavio da će s Xi Jinpingom voditi “dug razgovor” o Iranu, ali je naglasio da će trgovina ostati centralna tema putovanja. Salvador Santino Regilme, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Leiden, smatra da je trgovina politički snažno oruđe, posebno za Trumpa, jer rivalstvu daje jezik koji birači lako razumiju, ali da se dublji sukob tiče hijerarhije, legitimiteta i buduće arhitekture globalnog poretka.

Regilme dodaje da su obje zemlje i dalje povezane odnosom koji oblikuju strateško rivalstvo i duboka ekonomska međuzavisnost. Sjedinjene Države se u velikoj mjeri oslanjaju na kineske proizvodne kapacitete i jeftinu proizvodnju, dok Kina zavisi od pristupa američkim potrošačima, tehnologiji, tržištima kapitala i stabilnosti globalne ekonomije zasnovane na dolaru. To je paradoks američko-kineskog rivalstva: svaka strana želi veću autonomiju, ali obje ostaju vezane strukturom međuzavisnosti koju nijedna ne može lako razgraditi bez štete po sebe.

Očekuje se da će Trump snažno insistirati na trgovini s ciljem osiguravanja ekonomskih rezultata koje može predstaviti kao uspjeh uoči novembarskih izbora za Kongres. Washington traži da Kina poveća kupovinu američke robe, uključujući Boeingove avione, govedinu i soju, dok istovremeno želi bližu investicijsku i trgovinsku saradnju. Peking će, s druge strane, vjerovatno tražiti ublažavanje ograničenja na izvoz naprednih poluprovodnika i ukidanje mjera koje Kini ograničavaju pristup ključnim tehnologijama za proizvodnju čipova. Tajvan će ostati jedno od najosjetljivijih pitanja, a Trump je najavio da će pokrenuti i slučaj Jimmyja Laija, hongkonškog medijskog tajkuna osuđenog prema zakonu o nacionalnoj sigurnosti.

Tehnologija i lanci snabdijevanja biće među ključnim temama, s obzirom na sve širi sukob oko poluprovodnika i kritičnih minerala. SAD su pooštrile ograničenja za napredne čipove i opremu koja odlazi u Kinu, tvrdeći da su te mjere potrebne da bi se usporio razvoj kineske vojske i vještačke inteligencije. Kina, koja kontroliše oko 90 posto globalne prerade rijetkih minerala važnih za poluprovodnike, električna vozila i vojnu opremu, odgovorila je strožim izvoznim kontrolama. Peking će tražiti manje američkih tehnoloških ograničenja, dok Washington želi da Kina obnovi isporuke rijetkih minerala nakon što su izvozne kontrole poremetile dijelove američke automobilske i avio industrije.

Analitičari očekuju da će Washington vršiti pritisak na Peking da iskoristi svoj uticaj na Teheran, posebno jer Kina ostaje najveći kupac iranske nafte – kupuje više od 80 posto iranskog izvoza sirove nafte. Američki zvaničnici pozvali su Kinu da podrži napore za ponovno otvaranje i osiguranje Hormuškog tjesnaca, ključne rute za globalne energetske zalihe. Sukob je dodatno povećao pritisak na kinesku ekonomiju i energetsku sigurnost, jer oko polovine kineskog uvoza sirove nafte dolazi s Bliskog istoka, a poremećaji u Zaljevu čine komercijalni brodski saobraćaj ranjivim.

Dan Grazier iz Stimson Centra smatra da će Trump pokušati angažirati Xi Jinpinga da izvrši pritisak na Iran da se vrati pregovorima. Stručnjaci navode da bi Iran mogao biti rijetko područje preklapanja interesa, jer obje zemlje imaju koristi od stabilnog protoka energije kroz Zaljev. Gregory Poling iz CSIS-a kaže da obje strane žele otvoren moreuz, ali Peking vjerovatno neće previše blisko uskladiti svoj pristup s Washingtonom kada je riječ o Teheranu. Iako Kina želi obnovu brodskog saobraćaja, Poling smatra da diplomatski i strateški pritisak izazvan poremećajima mnogo više pogađa SAD, a ne Kinu.

Tajvan će biti jedno od najosjetljivijih pitanja, a Peking je više puta upozorio da je upravo to najveći izvor tenzija u američko-kineskim odnosima. Kina smatra samoupravni otok dijelom svoje teritorije i povećala je vojni pritisak kroz redovne zračne i pomorske operacije. Tenzije su porasle pod vodstvom tajvanskog predsjednika Williama Laija, kojeg Peking oštro kritikuje jer njegova stranka smatra da je Tajvan već suverena država. Sjedinjene Države zvanično priznaju komunističku Kinu, ali su prema Zakonu o odnosima s Tajvanom obavezne podržati tajvansku samoodbranu, što već dugo izaziva nezadovoljstvo Pekinga. Washington je odobrio desetine milijardi dolara vojne pomoći Tajvanu, uključujući paket od 11 milijardi dolara objavljen prošle godine.

Trgovina će biti jedna od spornih tačaka nakon višegodišnjih nesuglasica oko carina. Najnoviji trgovinski spor intenzivirao se prošle godine kada je Trump uveo nove carine na kinesku robu, na što je Kina odgovorila vlastitim carinama. Na vrhuncu sukoba carine na pojedine proizvode premašile su 100 posto, što je izazvalo zabrinutost za globalnu trgovinu i lance snabdijevanja. Dvije zemlje su kasnije postigle privremeno smanjenje tenzija kroz trgovinsko primirje dogovoreno u Južnoj Koreji. Kao dio sporazuma, Kina je pristala kupovati više američkih poljoprivrednih proizvoda, uključujući soju, dok je Washington ukinuo dio carina.