Istraživanje o percepciji
Trećina građana BiH smatra da su ženska prava ostvarena
Podijeli vijest
Helsinški parlament građana Banja Luka predstavio je rezultate istraživanja pod nazivom “Šta je nama naša borba dala?”, koje pruža uvid u to kako građani i građanke Bosne i Hercegovine percipiraju savremene antirodne narative, rodnu ravnopravnost i naslijeđe borbe za ženska ljudska prava.
Istraživanje se fokusira na stavove stanovnika Bosne i Hercegovine o rodnoj ravnopravnosti, pravima žena, seksualnosti i položaju LGBTIQ+ osoba, analizirajući uticaj tradicionalnih vrijednosti, religije i prisutnih antirodnih narativa.
Rezultati pokazuju da u bosanskohercegovačkom društvu postoji značajan stepen deklarativne podrške rodnoj ravnopravnosti. Većina ispitanika smatra da žene i muškarci trebaju imati jednake mogućnosti u obrazovanju, zapošljavanju, političkom životu i pravu na nasljeđivanje, te da rodna ravnopravnost ne predstavlja prijetnju društvenom poretku.
Međutim, iz Helsinškog parlamenta upozoravaju: “Međutim, ispod ove formalne podrške i dalje opstaju snažni tradicionalni i patrijarhalni obrasci, naročito kada je riječ o porodičnim ulogama, reproduktivnim pravima i položaju žena u sferama moći”.
Skoro trećina građana, tačnije 30,5%, smatra da su ženska prava već ostvarena i da se o njima ne treba više raspravljati. Gotovo isti procenat (28,6%) podržava ideju da muškarac treba da bude glavni donosilac odluka u porodici.
Posebno polarizirajuća pitanja ostaju reproduktivna prava i prava LGBTIQ+ osoba. Iako većina ispitanika izražava podršku nenasilju i osuđuje diskriminaciju, postoji ograničena spremnost da se podrži puno pravno priznanje i jednaka prava za LGBTIQ+ zajednicu.
Čak 24,6% ispitanika smatra da je seks prije braka grijeh, a 23,8% smatra da abortus treba zabraniti. Nadalje, 18,7% građana vjeruje da je “djevičanstvo najdragocjeniji poklon koji žena može unijeti u brak”.
Istraživanje također otkriva jaz između javno iskazane podrške ljudskim pravima i njihove stvarne primjene u svakodnevnom životu.
Tako 14,4% građana smatra da žene ne bi trebale same izlaziti u kafiće ili na javna mjesta u večernjim satima, a 13,7% vjeruje da je žena sama kriva za seksualno uznemiravanje ako nosi kratku suknju ili dekolte.
Iz Helsinškog parlamenta naglašavaju: “Premda mnogi građani i građanke rodnu ravnopravnost smatraju važnom vrijednošću, ona se često ne prepoznaje u realnim društvenim odnosima. Upravo taj raskorak otvara prostor antirodnim narativima, koji kroz strah, pozivanje na tradiciju i moral pokušavaju zaustaviti dalji napredak u oblasti ženskih i ljudskih prava”.
Kao rezultat svega navedenog, velika većina, odnosno 68,9% građana, smatra da ljudska prava bolje funkcionišu “na papiru” nego u stvarnosti.
Ovi nalazi pružaju važan okvir za razumijevanje trenutnih društvenih tenzija u Bosni i Hercegovini, a rezultati istraživanja mogu poslužiti kao vrijedan resurs za kreiranje javnih politika, obrazovnih inicijativa i aktivnosti usmjerenih na jačanje rodne ravnopravnosti, demokratskih vrijednosti i društvene kohezije.
Istraživanje je dostupno na web stranici Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.
