Evropa se suočava sa trećim toplotnim talasom ove godine, koji ozbiljno testira stabilnost elektroenergetske mreže. Meteorolozi predviđaju da bi temperature u Mediteranu ove sedmice mogle dostići 43 stepena, dok se zapadni dio kontinenta priprema za moguće rekordne vrućine.

Francuska je proglasila crveni alarm u više od polovine svojih 96 departmana, upozoravajući građane da izbjegavaju sunce i budu maksimalno oprezni. S druge strane Lamanša, britanska meteorološka služba najavljuje dnevne temperature na jugu Engleske od 38 stepeni, uz tropske noći kada temperatura ne pada ispod 20 stepeni.

Njemačka, Španija, Portugal i švicarska također se pripremaju za izuzetno visoke temperature koje već remete svakodnevicu. Stotine škola širom Evrope su zatvorene ili rade po skraćenom programu, a broj željezničkih polazaka u gradovima poput Parisa i Brisela je smanjen kako bi se izbjegli kvarovi.

Ekstremne vrućine donose i skrivenu žrtvu – električnu energiju. Potrošnja struje naglo raste zbog povećane upotrebe rashladnih uređaja. Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA), sistemi za hlađenje su 2022. godine činili oko sedam odsto globalne potrošnje električne energije.

„Svijet se prži pod ekstremnim vrućinama, što povećava potražnju za rashlađivanjem. Rekordne temperature podstiču veću upotrebu klima-uređaja, što dovodi do skokova u potrošnji struje i stvara začarani krug povećanih emisija gasova staklene bašte“, upozorila je IEA još 2023. godine. Tokom ranog ljetnjeg toplotnog talasa 2025. godine, Francuska je zabilježila večernji vrh potrošnje koji je bio 25 odsto veći od prosjeka van sezone.

Platforma za poređenje cijena Compare the Market analizirala je 85 zemalja koje čine 90 odsto svjetske potrošnje električne energije kako bi utvrdila kako se potražnja mijenja tokom ekstremnih temperatura. Studija je uporedila potrošnju u najtoplijih 10 odsto mjeseci sa mjesecima uobičajenih temperatura.

Istraživanje je pokazalo da je Grčka na prvom mjestu u svijetu sa povećanjem potražnje od 38,62 odsto, što odgovara dodatnih 143,08 kWh po osobi mjesečno. Slijede Crna Gora sa 22,49 odsto, Turska sa 21,91 odsto, Hrvatska sa 17,76 odsto, Italija sa 14,22 odsto i Španija sa 8,86 odsto.

Kada potražnja premaši kapacitete mreže, dolazi do nestanaka struje. Koristeći podatke iz posljednjih pet godina, Compare the Market je analizirao prosječno trajanje prekida i njihove troškove. Među evropskim zemljama, Mađarska ima najduže nestanke – prosječno 2,92 sata godišnje, slijede Slovenija sa 2,16 sati i Grčka sa 1,63 sata.

Iako Italija ima kraće nestanke od Grčke, ukupni procijenjeni trošak za domaćinstva je najveći – oko 154,7 miliona eura godišnje. Poljska je odmah iza sa 152,1 miliona eura, a ove procjene se zasnivaju na standardnoj pretpostavci o vrijednosti neisporučene energije, koja uključuje kvarenje hrane, gubitak grijanja/hlađenja i prekid interneta.

Prošle godine, toplotni talas u junu i julu donio je temperature od 40 stepeni, povećavši dnevnu potražnju za strujom za 14 odsto i udvostručivši cijene. Međutim, prema istraživačkom centru Ember, rekordna proizvodnja solarne energije u EU pomogla je da snabdijevanje ostane stabilno. Samo u Njemačkoj, solarne elektrane su isporučivale do 50 GW, proizvodeći između 33 i 39 odsto ukupne njemačke struje.