Problemi sa štitnom žlijezdom, malenom, ali izuzetno važnom žlijezdom u obliku leptira smještenom na dnu vrata, pogađaju milione ljudi širom svijeta. Procjene govore da će više od 30 miliona osoba tokom života razviti neki oblik poremećaja, a posebno zabrinjava podatak da čak 60 posto oboljelih nije ni svjesno svog stanja.

S obzirom na to da hormoni koje ona proizvodi regulišu brojne vitalne funkcije – od metabolizma i tjelesne temperature do rada srca – njeno zdravlje je od presudnog značaja za cjelokupno blagostanje. Simptomi su često nejasni i lako ih je zamijeniti sa posljedicama stresa ili starenja, poput umora, promjena tjelesne težine, anksioznosti ili bolova u mišićima.

Iako konačnu dijagnozu može postaviti samo ljekar putem analize krvi, postoji brz i jednostavan samopregled koji se može obaviti kod kuće. Potrebno je samo ogledalo i čaša vode. Ovaj vizuelni pregled, poznat kao “test gutanja”, može pomoći da se uoče eventualne kvržice ili uvećanja u području štitne žlijezde.

Pripremite se tako što ćete stati ispred ogledala na dobro osvijetljenom mjestu koje omogućava jasan pogled na vrat. Uklonite kragnu, maramu, kravatu ili nakit, i pripremite čašu vode. Zatim blago zabacite glavu unazad, usmjeravajući bradu ka plafonu – ovaj položaj zateže kožu i čini promjene vidljivijim, ali pazite da ne pretjerate kako gutanje ne bi postalo neugodno.

Držeći glavu u tom položaju, popijte gutljaj vode i pažljivo posmatrajte vrat u ogledalu. Čin gutanja pokreće grkljan i štitnu žlijezdu, što može otkriti nepravilnosti koje se inače ne primjećuju. Obratite pažnju na bilo kakve izbočine, kvržice, otoke ili asimetriju na jednoj strani. Zdrava štitna žlijezda obično nije vidljiva i trebala bi biti glatka na dodir. Ponovite postupak nekoliko puta, a nakon toga možete nežno opipati područje prstima.

Ako primijetite bilo šta sumnjivo, važno je bez odlaganja kontaktirati ljekara. Pronalaženje čvorića ne znači nužno rak – samo oko pet do deset posto pregledanih čvorova pokaže se malignim. Kvržica može biti posljedica uvećanog limfnog čvora ili benigne promjene. Ljekar će uputiti na dodatne pretrage poput ultrazvuka ili analize krvi.

Pored fizičkih promjena, poremećaji rada štitne žlijezde imaju širok spektar simptoma, koji se razlikuju ovisno o tome radi li se o usporenom (hipotireoza) ili ubrzanom (hipertireoza) radu. Hipotireoza je češća i uključuje neobjašnjivo gojenje, stalni umor, osjetljivost na hladnoću, suhu kožu, lomljivu kosu, zatvor, probleme s pamćenjem, depresivno raspoloženje i bolove u mišićima.

Hipertireoza, s druge strane, karakteriše se neobjašnjivim gubitkom težine, nervozom, ubrzanim radom srca, drhtanjem ruku, pojačanim znojenjem, nesanicom, čestim stolicama i slabošću mišića.