U čapljinskom hotelu “President” održana je danas panel konferencija “Gornji horizonti – stanje i izazovi u vodama slivnog područja Jadranskog mora”. Događaj je okupio predstavnike znanstvene, političke i stručne zajednice iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji su raspravljali o potencijalnim rizicima velikog hidroenergetskog projekta za okoliš i poljoprivredu.

Upozorenja iz terena

Gradonačelnica Čapljine Iva Raguž istaknula je da njena općina izravno osjeća promjene u slivu Neretve. “Upravljanje vodama ima konkretne posljedice na prirodu i poljoprivredu,” rekla je Raguž, posebno ističući važnost očuvanja Hutova blata. Upozorila je na već vidljive probleme, poput promjena vodnog režima i zaslanjenja.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona Mario Jurica poručio je da projekt “Gornji horizonti” predstavlja potencijalni rizik za dolinu Neretve. “Institucije ne ostaju pasivne, nego aktivno rade na rješenjima,” rekao je Jurica, spomenuvši i prekogranični projekt “MoWaCLIM” koji uključuje senzore za praćenje stanja voda u stvarnom vremenu.

Zaključci i preporuke

Sudionici konferencije naglasili su da je prije realizacije sustava “Gornji horizonti” nužno provesti detaljna znanstveno-stručna istraživanja o njegovu utjecaju na poljoprivredu i okoliš. Upozoreno je i na moguće posljedice smanjenja razine podzemnih voda na izvorima rijeka Bune, Bunice i Bregave.

Kao jedno od mogućih rješenja spomenuta je izgradnja zatvorenog sustava navodnjavanja s vodozahvatom na hidroelektrani Salakovac. Posebna pozornost posvećena je očuvanju ekosustava Parka prirode Hutovo blato, uz prijedlog analize izgradnje kompresijske brane na rijeci Krupi.

Sudionici su podsjetili da je u Republici Hrvatskoj već započela izgradnja brane vrijedne oko 30 milijuna eura, što bi moglo doprinijeti smanjenju zaslanjenja Neretve. Naglašeno je i da su BiH i Hrvatska potpisnice Espoo konvencije, koja obavezuje na međudržavnu suradnju u procjenama utjecaja na okoliš.

Stručnjaci su zaključili da je klimatske promjene dodatno povećavaju rizike, te da je integrirano upravljanje vodnim resursima ključno za dugoročnu zaštitu vode, poljoprivrede i okoliša u dolini Neretve.